Diljsko oko i čarobna šuma Pljuskara zovu izletnike

Jezera Petnja i Ljeskove vode, kanjon Pljuskara i pašnjak Gajna neke su od glavnih prirodnih znamenitosti kojima se ponosi Brodsko-posavska županija, piše Večernji list. Primarni ekološki sustavi su šume i močvare, obrađena područja (travnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi), umjetni vodeni sustavi (akumulacijska jezera, ribnjaci) i šume. Oko 30 posto županije prekriveno je šumom, pri čemu je bukova i grabova šuma u planinskim dijelovima, a hrastova pomiješana s jasenovom, brijestovom i lipovom u nizinama. Vode i močvare su važni ekološki sustavi, visoke vrijednosti glede biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz rijeku Savu ima nekoliko zaštićenih područja – Jelas polje i Bara Dvorina te dio Lonjskog polja na istoku.

Umjetno jezero Petnja smješteno je na južnoj strani Dilj-gore, 3,5 km sjeveroistočno od Sibinja, odnosno 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Nastalo je izgradnjom vodne brane 1968., izvrsno se integriralo u okoliš i danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. Vodu daje 15-ak diljskih izvora, a osnovni je potok Petnja. Jezero oduševljava svojim izgledom, šumskim okruženjem, stazama za šetnju, mogućnostima za ribolov, veslanje i druge sportove na vodi te čistim zrakom. Privlačno je zaljubljenicima u prirodu, a zbog dubine od osam metara i bogatog ribljeg fonda i ribičima. Posebnu čar jezeru daje stapanje plavetnila vode sa zelenilom i šarenilom šuma, što mu je donijelo naziv Diljsko oko.

Trag milijuna godina

Sjeverno od ovog zaštićenog lokaliteta, a nedaleko od izvora potoka Petnje (Vidovo brdo), nalazi se nekoliko manjih špilja, među kojima najzanimljiviji erozivni oblik čini lijepi šumski kanjon Pljuskara koji, uz špilju, obuhvaća i tri slapa na potoku. Ovaj neotkriveni raj oblikovao je istoimeni potok s tri slapa, a najinteresantnija atrakcija je mala špilja čiji je strop prekriven fosilima iz razdoblja kada je cijelo ovo područje bilo pod Panonskim morem. U blizini špilje i lijepi je planinarski dom. Najveći dio puta do područja starog nekoliko milijuna godina može se prevaliti autom, no jedan dio valja prijeći i pješice. Ipak, već sam pogled na fascinantni, dvadesetak metara duboki kanjon s potokom koji se ulijeva u Petnju dovoljan je da sve misli o umoru padnu u drugi plan.

U Pljuskari sam se sklonio od gužve i stresa i pronašao mir. Ovdje je sve čarobno, nikada ne znam što ću novo pronaći. Ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu, kaže Ivica Klem

– Pljuskara je za mene čarobna šuma koju sam tražio cijeli život, mjesto iz znanstvene fantastike. Ondje sam se sklonio od gužve i stresa i pronašao svoj mir. Nikada ne znam što ću novo pronaći na Pljuskari, ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu i ući u priču. A kada jednom uđete u priču, više ne osjećate umor, nego želite vidjeti sve više i više – kaže planinar i zaljubljenik u prirodu Ivica Klem, koji već 17 godina gotovo svakodnevno pohodi i skrbi o tom važnom geološko-paleontološkom šumskom lokalitetu u srcu Slavonije.

Spas od izumiranja

Jedinstveni prisavski poplavni pašnjak Gajna svojevrsno je čudo prirode koje u doba visokog vodostaja Save pruža utočište brojnim autohtonim vrstama poput podolskog goveda, ovce cigaje, crne slavonske svinje i posavskog konja. Ovaj zaštićeni krajolik smješten je istočno od Slavonskog Broda, kod sela Oprisavci. Na njemu se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se zbog proljetno-jesenskih poplava zadržava voda. Time se obnavlja vodeni biljni i životinjski svijet bara, što tehnički pospješuje postojanje lateralnog kanala koji Gajnu presijeca u zapadnom dijelu te vodu skupljenu na Dilj gori odvodi u Savu, odnosno u bare Gajne. Gajna predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje je čovjek, uz “koristan” učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku, omogućio razvoj biljnog i životinjskog svijeta. Na površini od 500 hektara obitava trećina populacije zaštićenih podolskih goveda (oko 150 grla), koje je od izumiranja spasilo Brodsko ekološko društvo. Zahvaljujući prirodnoj, neisforsiranoj i zdravoj prehrani te cjelogodišnjem boravku na otvorenom, meso podolca izvrsne je kakvoće i moglo bi biti adut domaće turističke ponude.

Gajna je tipičan slavonski prisavski pašnjak na kojem u prirodnom okruženju slobodno žive primjerci starih hrvatskih autohtonih pasmina.

– U našu je zadrugu udruženo 17 proizvođača kojima smo osigurali svu mehanizaciju i infrastrukturu za ostanak na pašnjaku. Želimo da uzgoj podolskog goveda postane isplativa gospodarska djelatnost lokalnom stanovništvu – kaže Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva i upravitelj Pašnjačke zadruge braniteljske zadruge Eko-Gajna.

Na Gajni živi i desetak posavskih konja, a od nedavno njezini su redovni stanovnici i slavonske svinje. One se za vrijeme poplava povlače na desetak uzdignutih dijelova terena koji u takvo vrijeme postaju otoci. Na jednom od tih uzdignuća uređena je i kuća u tradicionalnoj arhitekturi s poučnim sadržajima.

Ljeskove vode, udaljene od Slavonskog Broda dvadesetak kilometara, smještene su u općini Bukovlje, sjeverno od naselja Korduševci. Omeđuju ih tri brda, a u samoj udolini spajaju se dva potoka. U području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja iz njih izvire čista je i bistra, u blizini nema nikakvih zagađivača. Umjetno jezero, s branom visokom 10 metara, okruženo je gustom šumom. Osim za kupanje, jezero se tijekom godine koristi i za ribolov, dok su travnati tereni uz jezero idealno mjesto za sportske aktivnosti. U blizini jezera nalazi se i jedan od vrhova Dilj gore zvan Čardak, a obližnje šume bogate su raznovrsnom divljači.