Najveći dio Zakona o uvođenju eura govori o zaštiti potrošača, inflacija neće utjecati na uvođenje eura

Kontrola cijena kod prelaska na euro - jedna je od glavnih stavki Zakona o euru. Kada će inflacija stati, hoće li Vlada pristati na prijedlog poduzetnika za rast plaća i za kada najavljuje rebalans proračuna, s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija  Zdravkom Mariće, za  RTL Danas razgovarao je Ilija Radić.
Čuli smo reakciju oporbe na drugo čitanje Zakona o euru – je li strah oporbe realan?
 
Ono što su građani naši u nekoliko navrata rekli, ne samo u Hrvatskoj, nego gledali smo iskustva drugih zemalja. Ta nesigurnost i strah od mogućnosti da trgovci zaokruživanjem cijena na više daju doprinos kod prelaženja na euro daju doprinos inflaciji, to je nešto što uzimamo ozbiljno. Zato je u cijelom zakonu, svih 96 članaka, najveći dio je posvećen zaštiti potrošača. Vidimo što se događa zadnjih nekoliko mjeseci. Kod predstavljanja makroekonomskih projekcija za ovu godinu rekao sam da očekujemo da će inflacija nastaviti ubrzavati u mjesecima koji dolaze, a to nema veze s uvođenjem eura.
 
Dio stručnjaka kaže da Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura?
 
O tome se da razgovarati, argumente sučeljavati i mislim da to govore u najboljoj namjeri. Mislim da su naša iskustva pristupanja u EU dobar pokazatelj. Što se bolje pripremite, koristi i benefiti od uvođenja eura biti veći, a strahovi manji.
 
Američka središnja banka podiže referentnu kamatnu stopu, najviše od 2000. godine. Kad će isto napraviti Europska središnja banka?
 
Još jedna zanimljivost uz povećanje koje se dogodilo sinoć, burze su pozitivno reagirale jer su dobili uz najavu povećanja od 0,50 posto, koja u pravilu znači pad burzi, najavu da će uslijediti još jedno. Koliko toliko jedan element neizvjesnosti je maknut i burze i tržište reagiraju pozitivno. To je odgovor Američkih središnjih rezervi na inflatorna kretanja. Inflacija je u Americi nešto viša nego u EU. Tu središnje banke imaju veliku zadaću, a i mi skupa, odgovornim ponašanjem. To suzbijanje inflacije s preagresivnim podizanjem kamatnjaka može naškoditi gospodarskom rastu, ali ne smijemo dozvoliti da gospodarski rat, zbog činjenice što smo izašli iz COVID krize i ušli u drugu, da se s tim mjerama naškodi gospodarsku rast jer imamo situaciju koju, uz dužno poštovanje, ne želim niti izgovarati.
 
Kako se to reflektirati na kredite građana?
 
Treba se odgovorno ponašati. Oni koji imaju pritiske na porast kamata sigurno ćemo činiti sve da povećanje kamata ne bude ništa značajnije, da se ne prelijeva na negativne načine na same građane.
 
Što bi im savjetovali, reprogramirati kredite, tražiti fiksnu kamatnu stopu?
 
Oni koji su to radnije prepoznali su to učinili. Treba kombinirati različite opcije. Nije naša uloga davati savjete bilo kome, ali stvorili smo i stvarani su uvjeti da imamo veću konkurentnost među bankama i da građani sami vide koja banka nudi bolje uvjete i neka na taj način i postupaju.
 
Mjesec dana je prošlo od primjene antiinflacijskog paketa mjera. Daju li rezultate? Jesu li cijene smanjene nakon smanjenja PDV-a?
 
Kroz 10 do 14 dana Državni zavod za statistiku će objaviti podatak za travanj. Očekivanja nas u Ministarstvu financija, odnosno u Vladi, su da će se ubrzanje inflacije nastaviti i naša projekcija od 7,8 posto za cijelu godinu to sugerira. Da nije paket mjera stupio na snagu, za vjerovati je da bi to ubrzanje bilo još i više.
 
Iz HUP-a stiže prijedlog smanjenja poreznog opterećenja na plaće smanjenjem neoporezivog odbitka, niže stope poreza na dohodak, smanjenje doprinosa. Hoćete li ga prihvatiti?
 
Ova Vlada je na trećoj sjednici na početku mandata išla s poreznom reformom. Stojim iza toga da porezno rasterećenje nije jedini način. Mi smo veliki fokus stavili na rasterećenju izravnih poreza i svega što opterećuje plaću. Došli smo u situaciju da 2/3 poreznih obveznika, obzirom na visinu osnovnog odbitka i visinu ili nizinu njihovih dohodaka nije u škarama. Postavlja se pitanje koliko je oportuno dalje ići produbljivati. Doprinosi, poslodavcu je svejedno kako se nešto zove, trošak je i opterećuje plaću. Za taj sam segment da ga otvorimo. Ukinuli smo dva doprinosa, jedan smanjiti, da bi išli u daljnje korake ne možemo sve s porezima riješiti. Da bi se išlo u smanjivanje ili snižavanje doprinosa, potrebno je financijski ustabiliti zdravstveni i mirovinski sustav da se stvore preduvjeti da se tamo nešto više napravi.
 
Imamo li novca za plin za iduću sezonu grijanja i kada će rebalans proračuna?
 
Tu moram biti odrješit. Moramo ga imati. To nije kao takvo tema, hrana i energenti, to je naša zadaća da osiguramo. Uskoro ćemo na jednom modelu koji sam najavio, da učinimo ono što smo inače radili, da se pune skladišta. Okolnosti su takve da je nabavna cijena izuzetno visoka i bit će po svemu sudeći viša koja je ugovorena s potrošačima, bilo građanima, bilo poduzetnicima. Državni proračun će uskočiti, ne samo zbog toga, nego i zbog zdravstva, zbog zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine i dogovara sa sindikatima. Idući tjedan je rebalans proračuna na Vladi.
 
Koliko i kakav?
 
Idući četvrtak ćemo prezentirati detalje.
 
Izvor: Vlada / RTL