Predstavljen novi program stambenog zbrinjavanja, evo što donosi

 Do kraja prosinca u javnoj raspravi je prijedlog izmjena Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), kojima se, među ostalim, želi omogućiti pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja, kako bi se pomoglo zadržavanju i privlačenju deficitarnih kadrova, pogotovo na nedovoljno razvijenim područjima, piše poslovni.hr.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u javnu je raspravu početkom prosinca uputilo prijedlog izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se omogućilo pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja, a u konačnici omogućilo da se rješavanjem stambenog pitanja doprinese zadržavanju i privlačenju deficitarnog kadra te natalitetnoj politici.

Naime, prijedloga se predviđa, osim državnim službenicima, osiguranje stanova i javnim službenicima i namještenicima javnih službi u okviru posebnog programa POS-a prema kojem će se graditi stanovi u svrhu davanja u najam.

Ti se stanovi osiguravaju službenicima za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta te za osiguranje zapošljavanja deficitarnog kadra u javnim službama. To se posebno odnosi na nedovoljno razvijena hrvatska područja.

Prijedlogom se želi urediti i najveća prodajna cijena POS-ovog stana propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu prodajnu cijenu stana koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe u 2016. godini, ali i najveća prodajna cijena građevinskog zemljišta propisana odredbama zakona u odnosu na prosječnu cijenu građevinskog zemljišta koju su postigla trgovačka društva i druge pravne osobe prošle godine.

Nadalje, uređuje se jasnije definiranje prava i obveza neprofitnih pravnih osoba koje osniva jedinica lokalne samouprave u odnosu na obvezu i dužnost osnivanja rezervnog fonda iz financijskih sredstava jedinica lokalne samouprave radi osiguranja financiranja izgradnje građevine do potpune dovršenosti.

Ta se stavka odnosi na slučaj ako pojedini sudionici u izgradnji nisu izvršili svoje ugovorne obveze ili dio zgrade nije pravovremeno prodan, odnosno zbog drugih nepredvidivih okolnosti. Predlaže se dakle da neprofitna pravna osoba ima obvezu i dužnost iz financijskih sredstava jedinica lokalne samouprave osnovati rezervni fond.

Inače, Zakon o društveno poticanoj stanogradnji donesen je 2001. godine i do danas je mijenjan i dopunjavan više puta. Dosad je provedbom tog zakona izgrađeno ukupno 8.035 stanova u 238 objekta u 75 jedinica lokalne samouprave.

Ukupna investicijska vrijednost za 8.035 stanova iznosi 4,15 milijardi, a za što je Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila preko milijardu kuna. Trenutno je u izgradnji 345 stanova u 5 gradova i općina (Fažana, Metković, Šibenik, Punat i Varaždin).

U dosadašnjoj provedbi društveno poticane stanogradnje, stoji u prijedlogu izmjena zakona, uočena su znatna odstupanja prosječnih prodajnih cijena novih stanova, cijena zemljišta i cijena uređenja komunalne infrastrukture i priključaka na infrastrukturu postignutih u POS-u u odnosu na postignute prosječne cijene u realnom sektoru, odnosno u odnosu na prosječne prodajne cijene stanova trgovačkih društava i drugih pravnih osoba bez POS-a.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o cijenama prodanih novih stanova u drugom polugodištu 2016. godine, prosječna cijena po četvornom metru u razdoblju od siječnja do prosinca 2016. godine na području Hrvatske, a koju su postigli prodavatelji trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a iznosila je 11,027 kuna, što je za 41,3 posto više od prosječne cijene POS-a koja iznosi 7,806 kuna.

Isto tako, troškovi građevinskog zemljišta u realnom sektoru iznose 1,913 kuna, što je za 38,8 posto više od prosječne cijene zemljišta u POS-u koja iznosi 1,378 kuna.

Uz to, usklađuju se odredbe zakona vezane uz "etalonsku cijenu građenja", koje se u postojećem zakonu definiraju kao sve troškovi u vezi s izgradnjom (projektiranje, građenje, nadzor i dr.) uključivo vodni doprinos i porez na dodanu vrijednost, izuzev troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu, s odredbama Zakona o gradnji, u kojem se pod pojmom "građenje" podrazumijeva se izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja).