Europska komisija će 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja hranjivosti prehrambenih proizvoda za cijelo europsko tržište u cilju boljeg informiranja građana i borbe protiv pretilosti, najavila je u srijedu hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za EU strategiju “Od polja do stola”, organizirala je u Zagrebu konferenciju o utjecaju sustava obveznog označavanju hrane na potrošače i proizvođače na kojoj je poručila da je iznimno zadovoljna što se ovaj projekt konačno bliži realizaciji.

„Zbog nezdrave prehrane u EU-u je 2017. umrlo više od 950.000 osoba, a Hrvatska stoji puno lošije od prosjeka. Nove oznake će pomoći kupcima da lakše pronađu zdravije proizvode. No, te oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama”, istaknula je Borzan.

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo kako se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva, kaže Borzan.

Na konferenciji su sudjelovale i Sanja Musić Milanović, kao voditeljica Službe za promicanje zdravlja u okviru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Darija Vranešić Bender, dopredsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, te Koraljka Novina Brkić, nutricionistica kompanije Nestle.

U EU se trenutno koristi osam sustava oznaka, koje nisu obavezne za proizvođače. Jedna od oznaka je i hrvatska “Živjeti zdravo”, kojom se označavaju provjerene, zdravstveno ispravne namirnice, analizirane od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o čemu je, kao voditeljica projekta, govorila Sanja Musić Milanović.

„Ovaj jamstveni žig temelji se na pozitivnom označavanju proizvoda koji nutritivno zadovoljavaju najviše kriterije čime se želi dodatno informirati potrošače i pružiti im mogućnost olakšanog izbora hrane čiji je sastav preporučljiv”, istaknula je Musić Milanović.

Ovom se oznakom, naglasila je, želi potaknuti proizvođače “da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporučenim kriterijima za unos energije i pojedinih hranjivih tvari”. 

U Hrvatskoj trenutno ovaj žig nosi 281 proizvod, a sve analize u procesu dobivanja oznake za proizvođače su besplatne.

Klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender govorila je detaljnije o prehrani populacije u Hrvatskoj te istaknula da su “naše brojke prilično loše u usporedbi s EU” te da su stoga glavni izazovi smanjenje soli, šećera i nekvalitetnih masti u namirnicama.

Vranešić Bender je istaknula i da “hrvatski potrošači rado čitaju deklaracije” te da su kvalitetne oznake koje olakšavaju odabir zdravijih namirnica, svakako dobrodošle.

Iz perspektive proizvođača o novim sustavima označavanja hrane, govorila je Koraljka Novina Brkić, nutricionistica iz Nestlea.

„Prehrambena industrija ima značajan utjecaj na oblikovanje zdravijih životnih navika potrošača. Budućnost proizvodnje hrane kreće se u smjeru zdravijih prehrambenih izbora”, rekla je Novina Brkić.

Primarni cilj proizvođača je da proizvod bude siguran za potrošače, ali i dostupan, što se odnosi na cijenu, te u skladu sa zakonom kao i s mišljenjem potrošača, istaknula je.

Sve to, naglasila je Novina Brkić, utječe na reformulaciju proizvoda “koja mora biti postupna” jer je nekad, da bi proizvod udovoljavao standardima koje zahtijevaju pojedine oznake, potrebno promijeniti čitavu tehnologiju proizvodnje što, kako je rekla, može trajati godinama.

(Hina)