U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu predstavljen Leksikon brodskih pisaca

Leksikon brodskih pisaca autora Ivana Stipića, Mirne Grubanović i Darije Mataić Agičić, priručnik kojim se nastojalo objediniti ukupno brodsko zapisano kulturno naslijeđe, predstavljen je u petak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu, piše Izvorno.com.hr.

Leksikon su predstavili akademici Dubravka Oraić Tolić i Dubravko Jelčić te autori Ivan Stipić, Mirna Grubanović i Darija Mataić Agičić.

Po riječima akademkinje Dubravke Oraić Tolić Leksikon je "uzorao brazde u brodskom kulturnom polju, gdje je obrađen svaki klas kojim se pokazuje duh jednoga kulturnog prostora".

Leksikon brodskih pisaca, naglasila je, rađen je u duhu postmoderne, koji skuplja sve autore, a ne samo one velike, za razliku od modernističkoga pristupa, koji okuplja samo velike i kanonizirane pisce. Ocijenila je kako postmoderna, koja na pisce gleda kao na skriptore, svojim povijestima književnosti stvara arhiv i okuplja sve zapisano, kako bi u globalističkim procesima očuvala pisane tragove kulture, čuvajući tako identitet zavičaja, šire zajednice i naroda.

Akademik Dubravko Jelčić istaknuo je kako se ovaj Leksikon s obzirom na prezentiranje građe unekoliko razlikuje od uobičajene koncepcije, što je jedna od njegovih vrijednosti.

Dodao je kako Leksikon ne valorizira vrijednost, nego donosi građu potrebnu za rad na povijesti književnosti. "Na zemljopisnoj karti hrvatske književnosti Brod zauzima istaknuto mjesto, napomenuo je Jelčić dodavši kako po broju književnika koji su u njemu živjeli i radili, po njihovu utjecaju na kulturni život i sredine, kao i njihov doprinos cjelini hrvatske književnosti ovaj grad stoji odmah do Požege i Vinkovaca".

Stipić je istaknuo kako je Leksikon prvi ozbiljni leksikografski priručnik kojim se nastojalo objediniti ukupno brodsko zapisano kulturno naslijeđe. "Kako bismo obuhvatili što veći broj autora, vodili smo se načelom uključivosti, odnosno izbjegavanja ograničenja", rekao je Stipić dodavši kako su Leksikon ušli autori rubnih književnih i književno-znanstvenih vrsta, predstavnici znanosti o književnosti, povjesničari kulture te publicisti.

Naglasio je kako su autori, kao knjižničari, nastojali združiti znanstvene discipline knjižničarstva i povijesti književnosti. "Osnovni nam je kriterij bio uvrstiti autore koji imaju bar jedno samostalno objavljeno djelo primarno književnoga karaktera", rekao je Stipić dodavši kako su autori također trebali biti vezani za Brod rođenjem, životom ili su pak radom i društvenim djelovanjem ostavili traga na brodsku sredinu.

Napomenuo je i kako su autorovu pripadnost brodskoj književnoj sceni odredili prostorom koji povijesno predstavlja prirodnu gravitirajuću cjelinu Slavonskom Brodu kao središtu te dodao kako je riječ o prostoru između rijeke Save i vrhova diljskoga gorja, od Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca na istoku do Davora i Slavonskoga Kobaša na zapadu.

U leksikon su uvršetni autori, kako je istaknuo, od 18. stoljeća pa sve dodanašnjih dana.

Mirna Grubanović napomenula je kako se leksikonska jedinica svakoga pisca sastoji od dva dijela - biografskoga i bibliografskoga te dodala kako su u biografskom dijelu natuknice dani sažet životopis, podatci koji upućuju na njegovu vezanost uz Brod, njegovo književno-kulturno djelovanje moguće posebnosti te nagrade i članstvo u književnim i drugim udrugama.

U bibliografskom dijelu nastoji se kronološki popisati samostalna djela, rukopise te suatorstva, rekla je Grubanović.

Darija Mataić Agičić naglasila je kako Leksikon čine natuknice o gotovo 300 osoba i njihovih literarnih sklonosti, koje svjedoče o bogatoj književnoj i kulturnoj povijesti Broda na Savi, odnosno Slavonskoga Broda.

Podsjetila je i kako su autori, zbog nedostupnosti relevantne građe i izvora za pojedine autore nisu mogli biti uvijek provjereni pa su podatke preuzimali iz znanstvenih baza podataka i s kataloga velikoga broja hrvatskih knjižnica.

Leksikon brodskih pisaca (398 str.) objavili su Gradska knjižnica Slavonski Brod i Društvo hrvatskih književnika.