'Nacionalna i univerzalna kultura u Srednjoj Europi: tolerancija, koegzistencija, konflikt'

 U dvorani Glazbene škole Slavonski Brod danas je službeno otvoren Međunarodni znanstveni skup "Nacionalna i univerzalna kultura u Srednjoj Europi: tolerancija, koegzistencija, konflikt“ u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta "Josip Juraj Strossmayer"- Dislociranog studija u Slavonskom Brodu i Fakulteta poljske i klasične filologije Sveučilišta "Adam Mickiewicz" iz Poznanja.

- Razgovarali smo s Institutom za slavistiku što bismo mogli napraviti, pa smo došli na ideju da organiziramo konferenciju, moj prijedlog je bio da organiziramo u Slavonskom Brodu i kada sam došla u Hrvatsku i predložila to dekanu, on se složio. Prijavilo se 76 ljudi iz 8 zemalja, od Rusije do Austrije, ima nešto više iz BiH i Srbije, najviše Poljaka. Možda smo se malo pribojavali nekih tema kada smo vidjeli kako su najavljene, ali svaka diskusija je dobra, da ljudi iznesu svoja mišljenja i žele razgovarati, pogotovo na ovim prostorima, u gradu koj je na granici Europske unije, koji graniči s BiH, Srbijom, dakle sa zemljama s kojima možda i nismo u najbolji odnosima i ovo je način da se sve te nezgodne situacije poprave i nastavimo u jednom bolje smjeru. Naša inicijativa je da se iz ove konferencije izrodi jedan novi časopis, radni naziv je Panoniana, cilj je da to bude humanistički časopis i referiran u bazama i da time dobijemo još jednu vrijednost za fakultet, rekla je Emina Berbić Kolar, prodekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Riječ je o zaista važnom događanju, koje je dio bogatog programa ovogodišnjih Dječjih svečanosti „U svijetu bajki“, a koje je važno ne samo za Slavonski Brod nego i za čitavu Hrvatsku. 

- Sastali smo se prošle godine, razgovarali o mogućem prostoru suradnje, pa je gospođa Berbić Kolar obratila moju pažnju na dane Ivane Brlić Mažuranić i došlo je do tog skupa koji se sastoji od dva dijela. Jedan dio se odnosi na stvaralaštvo Ivane Brlić Mažuranić, a drugi Srednju Europu jer to je prostor gdje smo se Hrvatska po svojoj kulturi i tradiciji i Poljska koja se našla u još jednom širem okviru Europske unije.
Mislim da nema važnije i interesantnije teme od kulture, jer to je tema naše šire domovine. Srednja Europa s velikim brojem tradicije, kulture i jezika, to je naš okvir. Razlike ne smiju biti prepreka uzajamnog poštovanja i koegzistencije. I vaša i naša povijest se sastoje uglavnom od poraza i mi smo uz pomoć kulture napravili da taj poraz preobrazimo u pobjedu. To su naravno dvije katoličke zemlje. Imamo čak i zajedničkih trenutaka u povijesti, zajedničkih heroja, u književnosti slične oblike kulture, književnih uzoraka što je vrlo važno. Put do uzajamnog poznavanja je i preko kulture i mentaliteta vrlo kratak. Prvi put sam u Sl. Brodu i oduševeljen sam ovim lijepim i malim zanimljivim gradom sa Tvrđavom koja je biser foritifikacije iz baroknog doba, rekao je Boguslaw Zieliński, direktor Instituta za slavensku filologiju Univerziteta Adam Mickiewicz, Poznanj. 

-  Ova konferencija je jako važan element suradnje između poljskih i hrvatskih gradova. Zadovoljni smo da ova suradnja ide naprijed i da ima sve više sestrinskih gradova između Poljske i Hrvatske i mislim da imamo zajedničku povijesti i budućnost. Poljska i Hrvatska su jako slične nacije, politički i ekonomski odnosi su odlični i nemamo nikakvih problema. Ova konferencija će biti još jedan korak naprijed u našoj suradnji, rekao je Grzegorz Gawin, zamjenik veleposlanika Poljske

Naime, znanstveni skup je okupio sedamdeset i osam znanstvenika i stručnjaka iz različitih europskih zemalja koji će tijekom dva dana izlagati na teme „Srednja Europa – geografski i povijesni pregled", "Srednja Europa – kultura između sukoba, suživota i tolerancije", "Srednja Europa kao predmet pedagoških tekstova i društvene prakse" te "Srednja Europa u kontekstu svijeta bajki, mitova i bajkovitosti djela Ivane Brlić Mažuranić". 

- Neovisno gdje se ovakvi skupovi događaju i organiziraju, važna je tema, a ova je u europskom i nacionalnom kontekstu iznimno važna. Dakle, kako u Europi očuvati vlastiti nacionalni identitet i istodobno biti svjestan da ste nacionalno osviješteni i europejac. Naša je zadaća osvijestiti studente da smo ulaskom u Europsku iniju ušli u specifičan sustav vrijednosti, da smo ujedinjeni u našim različitostima i da je europski identitet ništa drugo nego zbir naših partikularnih nacionalnih identiteta, međutim da nikada ne zaborave da su pored toga što su europejci i pripadnici određene kulture identiteta i građani svoje države i domovine, rekao je Mario VInković, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Osijeku

- Ovdje ću govoriti o tome što je Srednja Europa, koji je to teritorij, je li to u geografskom smislu područje koje uključuje i Njemačku ili je to u kulturno-povijesnom smislu prostor od Baltičkog do Jadranskog mora između njemačkog i ruskog jezičnog područja. Ako se u povijesno-kulturno-civilizacijskom pogledu gleda onda je to Srednja Europa čiju jezgru čine zemlje višegradske skupine, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, a na rubovima se nalaze Baltičke zemlje, Slovenija i Hrvatska. Hrvatska onda uz to u svojoj povijesti ima i dodire s drugim identitetima, balkanskim, Jugoistočnoeuropskim, tu je Osmansko carstvo koje je tu vladalo stoljeće i pol, a isto tako mediteranskim, jer ne možemo zanemariti taj mediteranski karakter Hrvatske, rekao je Damir Agičić predavač na Konferenciji.