Kultura

Sikirevačka "Sunčana čipka" u Europskom parlamentu

Sikirevčani nastoje promovirati ovu vrstu čipke kao zanimljiv i izvrstan motiv prikladan i u današnjim modernim vremenima.

Autor: 035portal Datum objave: 26.03.2017. u 16:57

Sikirevačka "Sunčana čipka" u Europskom parlamentu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu, 22. ožujka 2017., organizirala je u Europskom parlamentu izložbu pod nazivom „Sunčana čipka – sikirevački motiv od tradicionalnog ka suvremenom“ na kojoj je predstavljena tradicionalna čipka iz Sikirevaca, sela u istočnoj Slavoniji koje još jedino čuva stoljetnu tradiciju specifične tehnike izrade motiva.

Izložbu je uveličala skupina članica udruge “Sikirevački motivi” koje su na poziv Ruže Tomašić posjetile Europski parlament kako bi posjetiteljima izložbe uživo predočile kako se izrađuju ovi lijepi predmeti. “Čuvajmo našu tradiciju i dičimo se njome!”, rekla je zastupnica Tomašić na otvaranju izložbe pozdravljajući goste izložbe u ime Hrvatske konzervativne stranke i Europskih konzervativaca i reformista”.

Govoreći o dugoj povijesti sunčane čipke u Hrvatskoj, zastupnica Tomašić podsjetila je kako je motiv sunčane čipke došao je u slavonsko selo Sikirevce s otočja Tenerifa tijekom 20-ih i 30-ih godina kroz novine i časopise. Prvotna svrha motiva bila je ukrašavanje tradicionalne odjeće, odnosno narodne nošnje – muških i ženskih košulja, pregača, marama, ali također i stolnjaka, jastuka, otaraka, ponjava i rupčića. Motivi su se izrađivali u raznim oblicima i veličinama, pa tako nalazimo motive u obliku srca, okrugle, četvrtaste i motive ovalnog oblika.

“Budući da je starijim ženama i bakama bilo nezgodno i teško uvijek izgovarati „sunčana čipka s Tenerifa različitih motiva“, skratile su naziv na „motive“, a tako je ostalo i danas. Ovi su se motivi tradicionalno izrađivali u bijeloj boji, no danas ih izrađuju i u drugim bojama. Svaki motiv, svaki uradak, jedinstveni je ručni rad. S ciljem unapređivanja, razvitka očuvanja izvornog ručnog rada te zaštite motiva kao izvornog sikirevačkog proizvoda 2008. godine osnovana je udruga „Sikirevački motivi“. Obzirom da udruga teži očuvanju cjelokupne izvorne slavonske baštine, članice se koriste i drugim tehnikama izrade ručnih radova, kao što su šlinganje, heklanje, zlatovez, isicanje, vezenje i tkanje.

Ipak, najvažniji cilj udruge je očuvanje sikirevačkog motiva sunčane čipke, čiju su izradu sačuvale starije generacije koje su naučile tehniku izrade o svojih baka, mama i časnih sestara. U skladu s tradicijom prenošenja umijeća izrade čipke, i one danas prenose istu na mlađe generacije, pa tako primjerice u osnovnoj školi u Sikirevcima deseci djevojčica vrlo vješto izrađuju motive.

Sikirevčani nastoje promovirati ovu vrstu čipke kao zanimljiv i izvrstan motiv prikladan i u današnjim modernim vremenima. Na inicijativu udruge „Sikirevački motivi“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdalo je 2012. godine rješenje kojim se umjetnost izrade motiva sunčane čipke sa sikirevačkog područja proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Taj status je potvrda kulturne i tradicijske vrijednosti umijeća izrade motiva sunčane čipke, a udruga „Sikirevački motivi“ postala je nositeljica ovog nematerijalnog kulturnog dobra”, zaključila je Ruža Tomašić.

U izjavi za Hinu napomenula je kako je na ideju za održavanje izložbe dobila je prošle godine kad je posjetila izložbu u Sikirevcima gdje je shvatila koliko se tamošnji stanovnici trude oko te čipke, no da nisu za to prepoznati, poput one iz Lepoglave ili s Paga. Ministarstvo kulture tu je čipku zbog njezine povijesne i tradicijske važnosti 2012. proglasilo neprocjenjivim kulturnim dobrom.

“Ako gledamo u hrvatskim okvirima, ta je čipka posebna u odnosu na druge po tehnici rada. Paška i lepoglavska čipka rade se na batiće, dok se naša radi šivaćom iglom na ramama”, istaknuo je za Hinu Mato Galović, tajnik udruge “Sikirevački motivi”, čijih je pedesetak članova stigli u parlament u Bruxelles da bi uz tradicionalnu pjesmu tamošnjeg kraja predstavili svoj rad. Izložene čipke radovi su članica te udruge, a jedan dio eksponata ima i povijesnu vrijednost jer su stari gotovo sto godina, rekao je Galović, dodajući kako “nastoje sačuvati sve što njeguju i posjeduju za njihova pokoljenja”.

Izvor/Foto: Hrvatski konzervativci