Protiv bolesti kvrgave kože preventivno cijepljeno 70 tisuća goveda

Stočarima i proizvođačima mlijeka koji su zabrinuti zbog bolesti kvrgave kože i kako će se početak cijepljenja odraziti na cijene i tržište danas iz Slavonskog Broda poruka kako nema mjesta panici.

„Akcija preventivnog cijepljenja je za većinu poljoprivrednika najbolje što su mogli učiniti: spriječiti da se bolest pojavi. Štete u proizvodnji mlijeka su minimalne, praktično ih i nema. Nešto su veće u proizvodnji mesa, no to se uglavnom odnosi na izvoz - rekao je Tomislav Kiš, pomoćnik ministra poljoprivrede na regionalnoj edukacijskoj radionici koju je za proizvođače mlijeka i stočare koji se bave tovom junadi u amfiteatru srednje Poljoprivredne škole organizirao Upravni odjel za poljoprivredu Brodsko posavske županije. Cilj radionice bio je dati pravu informaciju o ekonomskom značaju bolesti, njezinoj rasprostranjenosti u susjednim zemljama i preventivnim mjerama cijepljenja.

U Hrvatskoj je dosad protiv bolesti kvrgave kože preventivno cijepljeno 70 tisuća, a na području Brodsko posavske županije oko 20 posto predviđenih grla goveda. Upravo je Hrvatska prva u Europi krenula s preventivnim cijepljenjem goveda. „Pokazalo se da u zemljama u kojima se bolest već pojavila dosadašnja strategija nije imala učinka i bila je uvijek korak iza bolesti. Još od svibnja imamo regionalnu inicijativu (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Slovenija, Češka, Slovačka, Italija, Bugarska, Rumunjska) za promjenom propisa, koji su pisani za situacije kada je ta bolest prisutna daleko od naših krajeva, odnosno u Africi. Na tim se promjenama već radi, no Hrvatska nije mogla čekati još nekoliko mjeseci do njihova usvajanja jer nam je bolest već na granicama“, rekao je Kiš. Na pitanje tko će nadoknaditi štete, kaže kako će se štete od bolesti u 80 posto slučajeva smanjiti upravo cijepljenjem.

„ Najvažnije je obaviti cijepljenje i spriječiti bolest, kako ne bismo došli u situaciju u kojoj se već nalaze druge zemlje u regiji poput Srbije, Crne Gore ili BiH, u kojoj se svakog trenutka očekuje izbijanje bolesti. Štete od potencijalne zabrane prometa najviše bi mogli pretrpjeti uzgajivači u središnjoj Hrvatskoj. Imamo dogovorene razgovore s predstavnicima Ministarstva financija o tome koliko se te štete mogu umanjiti“, naglasio je Kiš.
Županijski pročelnik Željko Burazović iznimno važnim smatra informirati proizvođače o svemu što Hrvatska preventivno poduzima kako bi spriječila širenje bolesti kvrgave kože, kao i o stanju u našem susjedstvu po pitanju iste. „Brodsko posavska županija prva je u Hrvatskoj koja je počela s preventivnim cijepljenjem a poziv je upućen 9. kolovoza. Za nj se očito čulo i šire i ovdje su na regionalnu radionicu došli i proizvođači iz Sisačko moslavačke, Požeško slavonske i Osječko baranjske županije“, rekao je Burazović.

Jedan od sudionika radionice bio je i Miško Šklempe, stočar iz Donje Gračanice kod Popovače, koji u svom uzgoju krava tele ima 150 grla goveda, na ispaši u Lonjskom polju. „Ovo je pitanje opstanka u naredne tri godine, kad nam tržište ne bude funkcioniralo. U našem pašnom sustavu već je sada teško prodati tele, imamo znači problem s plasmanom domaće robe. Upitna je cijena, već smo sad na 30 posto nižoj cijeni, a još ne znamo kako ćemo plasirati to meso za godinu dana kad će ta roba morati izlaziti van. Trenutačno nas traže 24 kune po kilogramu za domaće, hrvatsko muško tele, što je 4 kune manje nego što smo do sada prodavali. Kako ćemo opstati, ne znam“ zabrinut je Šklempe i nada se da će država iznaći modele kojima će se pomoći proizvođačima da prežive ovu situaciju koja će umanjiti i cijenu ali i pogodovati tržištu s nižim cijenama iz uvoza.

Predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život Antun Laslo smatra da preventivno cijepljenje protiv kvrgave kože trebaju obaviti svi stočari, ne samo mljekari i uzgajivači krava muzara i to bez odgađanja. „S time se ne treba igrati, znamo da je ta bolest u našem okruženju, i nikad se ne zna kad će doći i u Hrvatsku pa tako i u ostale zemlje EU. Europa pak mora izmijeniti zakone o trgovinskoj razmjeni mesa i mliječnih proizvoda“, poručuje Laslo.

Ivica Vlašić