Naši vinari na 6. međunarodnom sajmu vina BeoWine 2015.

‘Sunce, zemlja i ljudi, sljubljeni u najbolje vinske sorte’ – to je slogan pod kojim se na 6. Međunarodnom sajmu vina BeoWine, održanom od 19. do 22. veljače u Beogradu, u organizaciji Udruženja vinarstva HGK predstavilo 20 hrvatskih vinarija i to kroz projekt “Vina Croatia – Vina Mosaica”. Na sajmu su kao gosti bili i članovi nekoliko udruga vinara s područja Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije – iz Starog Petrovog Sela, Nove Gradiške i Kaptola. Među njima je bio i Ozren Kraljić iz Rešetara, vlasnik OPG-a Kraljić, te poznatog vinskog podruma i kušaonice vina. S njim smo razgovarali o dojmovima koje je na njega i naše vinare ostavio sajam BeoWine 2015., o kvaliteti izloženih vina, te sličnostima i razlikama između naše i srpske vinske scene. Evo njegovih dojmova o samom sajmu – Bilo je puno izlagača, iz čak 11 zemalja, na oko 80 štandova. Koliko smo mi uspjeli probati, vidi se da srpska vinska scena definitivno ima uzlaznu putanju. Ukupan dojam kušanih vina je takav da sam ja bio oduševljen. Sve su to vrhunski odrađena vina u podrumu, gdje se koriste visoke tehnologije. Ne zaobilaze niti maceracije kod bijelih vina, kad su u pitanju aromatične sorte, niti kontroliranu fermentaciju, tako da vrhunska tehnologija definitivno postoji, tu nema dileme.-

Koja ste sve vina kušali? Koja su vam se posebno svidjela? - Od crnih smo imali priliku kušati Kadarku i Prokupac. Mene je posebno oduševila Kadarka, to je sorta na kojoj se još može poraditi, traži još malo struke da je uputi na pravi put. Nije vino tipa Plavca maloga, sličnije je istarskom Teranu, jedan svježiji, voćni tip vina. To mi se vino nekako najviše svidjelo.-

Koje su vam se vinarije svidjele? – Bilo je vrlo zanimljivih i velikih vinarija, spomenuo bih ’13. Jul’, znači riječ je o plantažama iz Crne Gore, to je najveći vinograd u jednom kompleksu u Europi, površine 2310 hektara. Njihov Vranac smo imali prilike kušati u četiri varijante, od najmlađeg iz 2012. godine, pa 2011., pa masterirani koji je odležao u barriqueu, i na kraju 2007. godinu, to je krasno vino, vrlo postojano, ne gubi svoj potencijal ni nakon gotovo deset godina. Svakako vrijedi spomenuti vinariju Aleksić, koja radi pod sloganom ‘Ženskih ruku delo’, riječ je o tri sestre koje nemaju svoje vinograde, ali rade fantastična vina. Naravno impresivna je i vinarija Bogdan.-

Koliko su uopće hrvatska vina poznata u Srbiji? – S te strane, malo sam iznenađen. Oni slabo poznaju hrvatska vina. Čak i naši najpoznatiji vinari su njima relativno malo poznati. Baš kao što ni mi ne znamo puno o njihovoj vinskoj sceni. I to je glavni razlog zbog kojeg smo išli na sajam. Sve u svemu, isplatilo se otići. Mi smo svi oduševljeni onim što smo vidjeli. Razgovarali smo s njima, muče nas isti problemi, i tamo je prošla godina bila loša. Ali i Hrvatska i Srbija imaju odlična vina. Njihova bijela vina su hibridne sorte, sauvignoni i chardonnayi, rajnski rizling, nešto laškog rizlinga, tu su i cabernet sauvignoni. Crna vina koja smo kušali, uglavnom merlot i syrah. No, nijedno crno vino koje smo kušali nije bilo ispod dvije godine odležavanja. Jako puno posvećuju znanju i tehnologiji.-

Hrvatski su se vinari inače na BeoWineu 2015. predstavili kroz četiri regije (Istra i Kvarner, Dalmacija, Slavonija i hrvatsko Podunavlje, te Bregovita Hrvatska) temeljem brand strategije “Vina Croatia – Vina Mosaica” na 84 m² štanda. Izlaganje hrvatskih vina i vinarija na sajmu BeoWine samo je jedna od aktivnosti promocije hrvatskih vina na tržištu Republike Srbije koje su predviđene projektom “Vina Croatia – Vina Mosaica”. Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Na sajmu je izlagalo preko 100 izlagača, a posjetilo ga je više od 60.000 posjetitelja. 

Izvor/Foto: Radio Slavonija