Pekarske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile su prošle godine rekordnu neto dobit od gotovo 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego prethodne godine, pokazuje analiza portala Ja trgovac. Iako su cijene pšenice i brašna značajno pale, maloprodajne cijene pekarskih proizvoda nisu slijedile isti trend, javlja portal Danica.hr
Prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji iznosila je oko 726 milijuna eura, što je otprilike tri posto manje nego godinu ranije. No, kako je moguće da je dobit istovremeno narasla pet puta više? Odgovor leži u drastičnom padu cijena sirovina. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, cijena pšenice u rujnu prošle godine pala je za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, dok je cijena brašna pala za gotovo 40 posto. Unatoč tome, maloprodajne cijene pekarskih proizvoda nisu se mijenjale.
Među deset najvećih pekarskih tvrtki prema prihodima nalaze se Mlinar, Pan-pek, Pekar Tomo, Klara, Bobis i Don don. Najvišu neto dobit ostvarili su Pekara Dubravica s 3,7 milijuna eura, Bobis s 3,66 milijuna eura, Don don s 3,5 milijuna eura, Mlinar s 3,3 milijuna eura te Klara s 2,7 milijuna eura. Pekarska industrija, unatoč smanjenju cijena sirovina, povećala je profitabilnost.
U pekarskoj i slastičarskoj industriji u Hrvatskoj zaposleno je blizu 14.800 ljudi, što je za oko 150 više nego prethodne godine. Prosječna neto plaća u sektoru iznosila je 755 eura, što je 11,5 posto više nego godinu ranije. No, postavlja se pitanje: jesu li zaposlenici, čiji rad omogućava ostvarenje tih rekorda, adekvatno nagrađeni?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) otkrila je da su marže na pekarske proizvode u trgovačkim lancima najviše u cijeloj prehrambenoj industriji – iznose više od 37 posto. Čak su i te visoke marže u 2022. godini porasle, što dodatno potvrđuje da su krajnji potrošači najviše pogođeni visokim cijenama. Premda je Vlada pokušala ograničiti cijene brašna na 0,80 eura, cijene pekarskih proizvoda nisu pratile smanjenje troškova sirovina.
Tijekom 2022. godine, zbog povećanja cijena sirovina, pekari su opravdavali poskupljenja svojih proizvoda. Međutim, kada su cijene pšenice i brašna pale, potrošači nisu osjetili olakšanje u svojim novčanicima. Pekarska industrija iskoristila je priliku da poveća svoju dobit, dok su građani nastavili plaćati visoke cijene kruha i peciva.
Iako je hrvatska pekarska industrija ostvarila povijesne rezultate u poslovanju, rast dobiti dolazi na teret građana koji se svakodnevno suočavaju s visokim cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda. Dok pekarske tvrtke profitiraju, građani ostaju prikliješteni u lancu visokih cijena i marži, bez ikakve koristi od pada cijena sirovina.
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
