Očekujemo veliki gospodarski napredak?

Premijer Andrej Plenković nedavno je istaknuo da Hrvatsku od najvišeg kreditnog rejtinga dijeli tek jedna mala stepenica u kontekstu ekonomskih pokazatelja. Međutim, postoji razlika u interpretacijama stvarnog stanja hrvatske ekonomije, budući da analize i projekcije variraju ovisno o perspektivi i interpretaciji.

Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 2,7 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što predstavlja deseti kvartal zaredom rasta gospodarstva. Osim potvrde dobrog smjera hrvatske ekonomije iz EU-a, dolaze i iz uglednih svjetskih kreditnih agencija. Na primjer, Standard&Poor's je objavio kreditni rejting država za rujan 2023., gdje se Hrvatska nalazi na 22. mjestu u Europi. Ekonomski stručnjaci poput Damira Novotnyja ističu da rast kreditnog rejtinga potiče interes stranih ulagača, što je vidljivo kroz primjere poput ulaganja američke tvrtke Jabil u Osijeku, otvarajući 2500 radnih mjesta, te ulaganja Porschea u Rimac grupu.

Premijer Plenković naglasio je da su postignuta strateška ostvarenja u proteklih sedam godina omogućila lakše prevladavanje izazova u budućnosti. Unatoč nizu kriza poput pandemije COVID-19, razornih potresa i drugih prirodnih katastrofa te geopolitičkih i ekoloških nestabilnosti, Hrvatska bilježi snažan oporavak nakon pandemije i čvrsti gospodarski rast, s očekivanom prosječnom stopom rasta od 7,6 % u protekle tri godine, što je pozicionira visoko u EU-u.

Analize istraživanja o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja pokazuju da je Hrvatska zabilježila rekordan broj stranih ulaganja, pridonoseći stvaranju 2585 novih radnih mjesta. Sektori poput transporta, IT industrije i proizvodnje privukli su najviše ulaganja, posebno iz Njemačke, SAD-a, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine. Očekuje se nastavak pozitivnog trenda stranih ulaganja usmjerenih na digitalnu transformaciju i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Statistički podaci Europske unije Eurostat pokazuju značajan rast kupovne moći hrvatskih građana, što je dodatni pokazatelj ekonomske stabilnosti. Država je također najavila ponudu trezorskih zapisa s godišnjom stopom prinosa od 3,75 posto, što se vidi kao nova prilika za građane.

U svjetlu svega navedenog, Hrvatska je preživjela krizu posljednjih pet godina i pokazala razvojnu održivost, uz ključnu podršku države i fondova EU-a. Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) potvrđen je u praksi, donoseći faktore poput obuzdavanja inflacije, stabilnog mirovinskog sustava, poreznih olakšica i rekordne zaposlenosti, što pruža optimizam za buduće izazove.