Nedostaje nam čak 200 000 radnika

Agencija Standard & Poor's (S&P) je potvrdila rejting Hrvatske kao 'BBB+/A-2' i poboljšala izglede s stabilnih na pozitivne u petak. Smatraju da će gospodarstvo Hrvatske ove godine rasti jače nego u većini članica eurozone, potaknuto turizmom i potrošnjom.

S&P je već u srpnju prošle godine poboljšao rejting na 'BBB+/A-2' nakon što je Vijeće EU-a službeno potvrdilo ulazak Hrvatske u eurozonu. Predvidjeli su tada stabilan rast hrvatskog gospodarstva u narednim godinama.

U petak su potvrdili aktualni rejting i poboljšali izglede, naglasivši da hrvatsko gospodarstvo ove godine zaostaje za prosjekom EU-a za 27 posto, zahvaljujući stabilnom rastu turizma koji se sve više nadopunjuje ulaganjima u proizvodne kapacitete. Prije deset godina taj zaostatak iznosio je 40 posto.

Prognoziraju rast hrvatskog gospodarstva od 2,5 posto u ovoj godini, a u ožujku su predviđali rast od 1,7 posto. Bruto realne plaće su porasle zahvaljujući tijesnom odnosu ponude i potražnje na tržištu rada, što je rezultiralo jačom osobnom potrošnjom nego što su očekivali.

S&P procjenjuje solidan rast Hrvatske u srednjoročnoj perspektivi, u prosjeku za 2,6 posto godišnje do kraja 2026. godine, s obzirom na ulaganja poticana financiranjem iz EU-a. Naglašavaju važnost uspješne provedbe programa oporavka i otpornosti kako bi se jačala otpornost gospodarstva i proizvodnih kapaciteta te postigao napredak u institucionalnim reformama.

Ipak, ističu kratkoročne rizike za gospodarstvo, uključujući pogoršano raspoloženje potrošača u kontinentalnoj Europi i izraženu ranjivost hrvatskog izvoza, posebice prema Njemačkoj i Italiji. Upozoravaju i na strukturne probleme, poput smanjenja broja stanovnika i nestašice radne snage u određenim sektorima.

S&P ističe da će vlada morati privući strane radnike kako bi podmirila potrebe tržišta rada, procjenjujući da će biti potrebno privući oko 200 tisuća stranih radnika, što je otprilike pet posto stanovništva. Među pozitivnim aspektima ističu diversifikaciju u nabavi energije i goriva te očekuju nastavak programa reformi i fiskalne štednje. Predviđaju smanjenje javnog duga u narednim godinama i proračunski deficit na razini od ispod 2 posto BDP-a. Ipak, upozoravaju na dugoročne rizike poput emigracije i starenja populacije koji mogu utjecati na rast gospodarstva i javne financije.