Borzan: Prehrana eko-proizvodima može spasiti tisuće života godišnje u RH

Ekološki uzgoj hrane ima ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava zahvaljujući proizvodnji visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš. Zaključak je to EU Akcijskog plana za ekološku poljoprivredu o kojem danas glasa Europski parlament u Strasbourgu.

Plan, koji sadrži mjere za povećanje uzgoja i potrošnje eko-hrane, je dio strategije “Od polja do stola”, za kojeg je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

“Mali zeleni list sa zvjezdicama na etiketi označava eko-hranu u EU i proizvodu značajno diže cijenu. Skuplji je jer ga je teže proizvesti i jer su troškovi proizvodnje veći. Građani koji su spremni izdvojiti više novaca za ekološku hranu moraju znati kako im EU tom oznakom jamčikako je ona stvarno ekološki uzgojena. Građani kupuju eko-hranu radi životnog stila, ali neki i radi zdravstvenog stanja, odnosno bolesti. Varanje takvih ljudi je ravno trovanju i zato sustav kontrole i certifikacije mora biti učinkovit i strog,“ - upozorila je Borzan, koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana.

EU bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, no konzumacija takvih proizvoda raste puno brže na bogatijem zapadu EU nego na istoku, što vrijedi i za Hrvatsku. Jedna od mjera kojima se može promovirati veća potrošnja ekološke hrane je snižavanje stope PDV-a na takve proizvode, što je u nadležnosti država članica.

"Stječe se dojam da rast površina pod eko uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, posebice onih s dodanom vrijednošću. To bi značilo da se u RH za eko-uzgoj daju velike i sve veće potpore koje zapravo rezultiraju s malo stvarne eko-proizvodnje. Primjenom akcijskog plana to bi se trebalo promijeniti, no to će, kao i uvijek, ovisiti o spremnosti nadležnih tijela i organizacija da ga provedu kod nas, " upozorila je hrvatska eurozastupnica.

Osim koristi za okoliš, konzumacija ekološke hrane, proizvedene bez ili uz minimalno tretiranje kemijskim sredstvima, ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Istraživanja koja prate veze između prehrane i zdravstvenog stanja to nedvojbeno pokazuju.

„Znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina je pokazala kako je učestalost raka znatno manja kod konzumenata eko-hrane nego kod onih koji je ne jedu. Na primjer, u skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto! U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od 6 tisuća, “ kazala je Borzan.

Akcijski plan upozorava kako su hitno potrebni istraživanje i inovacije kako bi se prevladala ograničenja u ekološkoj poljoprivredi, kao što je dostupnost ekološkog proteinskog krmiva, vitamina, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva i genetičkih resursa, te kako bi se potaknulo ispunjavanje očekivanja društva u pogledu dobrobiti životinja i učinkovitog korištenja resursa.