SŠ "Matija Antun Reljković"
„Obrazovni izazovi i odgovori na potrebe održivog gospodarenja prirodnim resursima“ bili su glavna tema konferencije o budućnosti Europe, održane u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Uz učenike i nastavnike, okupili su se i brojni gosti iz gospodarskog i obrazovnog svijeta.
Jedna od njih je i Anica Vukašinović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu.
-Održana rasprava bila je vrlo važna i korisna svim našim profesorima, nastavnicima i učenicima. U okviru Europskog zelenog plana i digitalizacije svih segmenata društva strukovno obrazovanje je pred novim izazovima. Posebna je uloga samog osnivača, a to je upisivanje novih obrazovnih programa na godišnjoj bazi.
Važnost i vrijednost ovakvih događanja je dodatna motivacija za upis novih zanimanja, zanimanja budućnosti koja će biti potrebna tržištu rada, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje.
- Brodsko-posavska županija ima osam strukovnih škola. Mi, zajedno sa svim našim srednjim školama, početkom ožujka, planiramo strukturu upisa u prve razrede srednje škole, a to je i vrijeme kada planiramo nove obrazovne programe. Ono što mi nastojimo je uskladiti potrebe tržišta rada na području županije. Nastojimo strukturu upisa prilagoditi potrebama te u tom smislu usmjeravamo i naše učenike. Iako ne uspijevamo popuniti sve upisne kvote, naša nastojanja su dobra i usmjerena ka osluškivanju naših potreba- ističe Vukašinović.
Prisutnima se obratila i gđa Marija Tomić, ravnateljice škole domaćina.
- Mi se svake godine u ovo vrijeme prijavljujemo na natječaj u tjednu strukovnih zanimanja. Prošle godine smo se također prijavili, ali je bila dozvoljena samo digitalna konferencija koju smo odradili preko Google Meet-a. Ove godine nije bilo natječaja, međutim naš je cilj bio nastaviti tu tradiciju te smo se odlučili za ovaj tip konferencije o budućnosti jer i mi osjećamo potrebu za daljnjim napredovanjem. Dosada smo se uvjerili da je ono što radimo dobro. Ove godine imamo osam Erasmus projekata. Ono što je također interesantno su nova kurikularna zanimanja. No, s druge strane, smatram da tržište treba bržu prekvalifikaciju i brže osposobljavanje- navodi Tomić.
U obrazovanju se često susrećemo s brojnim izazovima. Upravo na njih osvrnuo se Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
- Europske politike definirale su smjer održivosti, zelenih i digitalnih vještina, a Hrvatska kao članica Europske Unije ima obvezu provoditi te politike. No, imamo i određenu samostalnost, posebice kada govorimo o obrazovnim politikama. Ono što je najveći izazov, a na čemu se sada aktivno radi kroz izradu standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i kasnije kurikuluma ili programa za obrazovanje odraslih je izrada novih, gospodarstvenicima prilagođenih programa kako bi osobe koje završe određenu edukaciju mogle svojim znanjima i vještinama odgovoriti zahtjevima koje imaju gospodarstva- kako ugraditi nove tehnologije da bismo bili uspješniji i konkurentniji te da bi svi oni koji rade ostvarili što veći dohodak. Mi u Republici Hrvatskoj smo već dobrim dijelom krenuli s time, a novi kurikulumi, posebice obrazovanje odraslih, kojih će jedan dio biti već iduće godine, sadržavat će upravo te dijelove- zeleno, digitalno i održivo- navodi Vučić.
Digitalizacija smanjuje potrebe za ljudskim potencijalima, no što to konkretno znači?
- S jedne strane je to točna tvrdnja, dok s druge strane trebamo biti svjesni da iza svih tih procesa uvijek stoji čovjek. Možda su način i uporaba digitalizacije i uloge čovjeka u tom procesu drugačiji, ali bi baš zato trebali naučiti kako digitalizaciju iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta i novih mogućnosti. Primjerice, hoće li poljoprivrednik koristiti digitalne tehnologije za lakše oglašavanje, bolju dostupnost proizvoda i sl. je dio promjena na koje se izrečeno odnosi. Dakle, nove tehnologije ne znače nužno i izostanak ljudskih resursa- napominje Vučić.
Raspravi se priključio i Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.
- Novi zeleni plan, koji je donijela Europska unija, a sadrži još dvije strategije- strategiju „Od polja do stola“ i strategiju bioraznolikosti, usmjerava i obrazovni sustav ka definiranju novih obrazovnih modela i modula, ali i studija kako bi na razini srednjoškolskog, ali i visokoškolskog obrazovanja u budućnosti imali sposobne stručnjake koji će odgovoriti ovom izazovu. Ciljevi koje smo si postavili su povećanje naše e-konkurentnosti u poljoprivredi, digitalizacija i primjena inovacija u poljoprivredi, povećanje produktivnosti, ali i zadovoljenje klimatskih i okolišnih ciljeva. Tome teži i obrazovanje. Poticaj je da mladi ljudi, nakon srednjoškolskog obrazovanja, završe i fakultet kako bi bili spremniji odgovoriti na sve izazove koje će poljoprivreda u budućnosti postaviti pred njih i kako bi definirali ono zeleno što se nameće kao buduća europska politika i u poljoprivredi i u prehrambenom smislu, ali i ukupno u gospodarstvu, rekao je Majdak i nastavio:
-Ministarstvo poljoprivrede je 2019./2020. otvorilo mogućnost financiranja stipendija za studente s područja Slavonije, Baranje i Srijema. U prvoj smo godini imali 841 stipendistu, u sljedećoj 897 i sada je u tijeku prikupljanje podataka od dva fakulteta u Osijeku- Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, odnosno Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Veleučilišta u Požegi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede kako bi ostvarili dodatne stipendiste i kako bi još više povećali ovaj broj, što je dokaz da motiviranih mladih ljudi za visokoškolsko obrazovanje, vezano za poljoprivredu, nedostaje i to je onda poticaj i nama, ali i svima ostalima u sektoru obrazovanja da se dodatno usmjerimo prema tim mladim ljudima koji će u budućnosti biti nositelji hrvatske poljoprivrede.
PRETHODNA VIJEST
SLIJEDEĆA VIJEST
