Život

Vlada steže obruč oko otpada, svaki kamion bit će pod povećalom

Autor: 035portal Datum objave: 15.09.2026. u 20:02

Nakon godina u kojima su se posljedice nezakonitog odlaganja otpada nerijetko sanirale javnim novcem, država najavljuje znatno stroža pravila. Kamere na lokacijama gospodarenja otpadom, GPS praćenje vozila, digitalni trag pošiljki, češće inspekcije i mogućnost naplate sanacije iz imovine onečišćivača samo su dio izmjena Zakona o gospodarenju otpadom koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.

Iako je upravo slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću posljednjih mjeseci otvorio pitanje koliko postojeći sustav uopće može spriječiti velike ekološke incidente, premijer Andrej Plenković tvrdi kako izmjene nisu pisane kao odgovor na tu aferu. Prijedlog je, naglasio je, pripreman ranije te je tijekom 2025. i 2026. godine već dva puta prošao javno savjetovanje.

Najvažnija politička poruka ipak je vrlo jednostavna – trošak nezakonitog postupanja s otpadom više ne bi trebao završavati na leđima građana i lokalnih proračuna.

– Posebno jačamo odgovornost onih koji nezakonito postupaju, uključujući odgovornost članova trgovačkih društava kada se pravna osoba zloupotrebljava za takvo postupanje – poručio je Plenković.

Drugim riječima, država želi imati mogućnost račun za sanaciju ispostaviti upravo onima koji su problem napravili.

Otpad će dobiti digitalni trag

Jedna od najvećih promjena bit će znatno snažniji nadzor nad lokacijama i prijevozom otpada. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je obvezni neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom.

Snimke će se čuvati 30 dana i moći koristiti u inspekcijskim i kaznenim postupcima.

Istodobno se uvodi GPS praćenje vozila koja prevoze otpad, a podatci o njihovu kretanju morat će se čuvati najmanje dvije godine. Cilj je stvoriti digitalni trag koji će omogućiti praćenje otpada od njegova nastanka do mjesta na kojem je trebao biti obrađen ili zbrinut.

Time bi se znatno teže trebale događati situacije u kojima pošiljka formalno krene prema jednoj lokaciji, a završi na sasvim drugoj.

Za određene pošiljke podatci će se morati unositi u nacionalni sustav e-ONTO najmanje dva dana prije polaska, ako prethodno nisu evidentirani u europskoj aplikaciji DIWASS.

Ako Ministarstvo procijeni da neka pošiljka predstavlja značajan rizik za okoliš ili sustav gospodarenja otpadom, moći će zabraniti njezino preuzimanje ili isporuku na razdoblje do godinu dana.

Više neće biti dovoljno zatvoriti jednu tvrtku i otvoriti drugu

Novost je i javni popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom. Na njemu neće završavati samo tvrtke nego i odgovorne te upravljački povezane osobe.

Namjera je zatvoriti jednu od rupa sustava – mogućnost da se nakon problema ili zabrane poslovanje jednostavno nastavi preko novog trgovačkog društva.

Država istodobno planira pojačati inspekcijski nadzor. Lokacije na kojima se gospodari neopasnim otpadom trebale bi biti kontrolirane najmanje jednom godišnje, dok će lokacije s opasnim otpadom inspektori morati kontrolirati najmanje dva puta godišnje.

Provjeravat će se količine i vrste otpada, uvjeti skladištenja i obrade, evidencije, poštivanje dozvola te financijska jamstva.

Kod sumnjivih pošiljki nadležna tijela moći će privremeno zadržati otpad, ali i vozilo ili drugu opremu ako postoje okolnosti koje upućuju na nezakonito postupanje.

Ideja je reagirati prije nego što kamion istovari otpad na ilegalnoj lokaciji, a ne tek nakon što problem postane ekološka i financijska katastrofa.

Onečišćivač bi mogao odgovarati i svojom imovinom

Posebno važan dio izmjena odnosi se na novac.

Dostatnost financijskih jamstava provjeravat će se najmanje jednom godišnje, a uvodi se i zakonsko založno pravo na imovini onečišćivača do iznosa potrebnog za sanaciju.

Takvo rješenje trebalo bi osigurati da država i lokalne zajednice više ne ostanu s milijunskim računima nakon što odgovorna tvrtka nestane, ode u stečaj ili iza sebe ostavi lokaciju zatrpanu otpadom.

Lokalne jedinice također dobivaju dodatne obveze te će najmanje jednom godišnje morati organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada.

Nova pravila i za centre za gospodarenje otpadom

Izmjene donose važne promjene i za sustav centara za gospodarenje otpadom.

Miješani komunalni otpad morat će se predavati pripadajućem centru, dok lokalne jedinice dobivaju preciznije obveze vezane uz otpadnu zemlju i kamenje, reciklažna dvorišta za građevinski otpad te prostore namijenjene ponovnoj uporabi.

Zanimljiva je i odredba prema kojoj cijena odlaganja miješanog komunalnog otpada na lokalnom odlagalištu koje se nalazi unutar obuhvata aktivnog centra za gospodarenje otpadom mora biti jednaka ili viša od cijene koju naplaćuje sam centar.

Time se očito želi ukloniti financijski motiv zbog kojeg bi lokalno odlaganje bilo privlačnije od korištenja izgrađenih regionalnih centara.

Predviđene su i veće novčane kazne te novi prekršaji vezani uz videonadzor, GPS praćenje, financijska jamstva, nezakonite pošiljke i nepoštivanje uvjeta iz dozvola.

Gospić dobiva poseban znanstveni savjet

Dok Vlada tvrdi da novi zakon nije posljedica aktualne afere, upravo je Gospić pokazao koliko posljedice nezakonitog gospodarenja otpadom mogu postati ozbiljne.

Vlada je zato osnovala Znanstveni savjet za stručnu potporu u sanaciji nezakonito odloženog otpada na području Gospića. Njegova će zadaća biti analizirati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge aspekte sanacije te Vladi davati stručna mišljenja i preporuke.

Na čelu Savjeta bit će rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dok je za njegova zamjenika imenovan ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. U rad su uključeni i stručnjaci s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Građevinskog, Rudarsko-geološko-naftnog, Agronomskog i Medicinskog fakulteta.

Savjet će se sastajati prema potrebi, a sjednicu će, osim predsjednika ili njegova zamjenika, moći sazvati i predsjednik Vlade.

Nakon slučaja Gospić poruka države tako postaje znatno oštrija – želi znati tko je otpad proizveo, tko ga je preuzeo, kojim ga je vozilom prevozio, kamo ga je odvezao i gdje je završio.

A ako ipak završi ondje gdje ne smije, račun više ne bi trebao biti ispostavljen građanima, nego onome tko ga je ondje ostavio.

Hoće li kamere, GPS, češće inspekcije, veće kazne i mogućnost udara na imovinu doista biti dovoljne da se spriječi neki novi Gospić, tek će pokazati praksa. Prvi korak sada je na Hrvatskom saboru, koji treba odlučiti o predloženim izmjenama.