Dok cijene divljaju, Hrvati u smeće bacaju meso, voće i povrće

Dok cijene hrane iz mjeseca u mjesec rastu, a sve više građana pažljivo planira svaku kupnju, podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije otkrivaju zabrinjavajući paradoks – Hrvati godišnje bacaju gotovo pola milijuna tona hrane. Umjesto pada količine otpada, bilježi se lagani rast, zbog čega Hrvatska ozbiljno riskira da ne ispuni ciljeve koje je propisala Europska unija, javlja Glas Slavonije..

Prema posljednjem istraživanju provedenom 2025. godine na reprezentativnom uzorku od 1021 kućanstva s ukupno 2780 članova, hrvatska kućanstva bacila su čak 221.808 tona hrane, što je 2,5 posto više nego 2021. godine. Po stanovniku je tijekom godine bačeno 57,3 kilograma hrane, a posebno zabrinjava podatak da se čak 24,2 kilograma odnosi na jestivu hranu koja je mogla biti iskorištena.

Najviše se i dalje bacaju povrće, voće, ali i meso, riba te jaja – upravo namirnice koje su posljednjih godina među najskupljima na policama trgovina. Prosječno hrvatsko kućanstvo tjedno baci 2,7 kilograma hrane, odnosno oko 1,1 kilogram po članu kućanstva, pri čemu gotovo polovicu otpada čini potpuno jestiva hrana.

Poseban problem predstavlja način odlaganja. Hrana najčešće završava u spremnicima za miješani komunalni otpad, čime dodatno opterećuje sustav gospodarenja otpadom i okoliš. Ministarstvo upozorava da problem nije samo ekološki, nego i gospodarski te etički, osobito u vremenu kada dio građana jedva podmiruje osnovne životne troškove.

Iako se po kućanstvu baca nešto manje hrane nego prije četiri godine, količina otpada po članu kućanstva raste. Razlog se, između ostalog, povezuje s povećanjem broja samačkih i dvočlanih kućanstava koja u prosjeku proizvode više otpada od hrane. S druge strane, kućanstva koja kompostiraju ili hrane domaće životinje bilježe osjetno manje količine bačene hrane.

Istraživanje je pokazalo i kakve su kupovne navike građana. Čak 88 posto hrane kupuje se u velikim trgovačkim centrima, 61 posto u manjim lokalnim trgovinama, dok 42 posto građana i dalje kupuje na tržnicama. Većina kućanstava kupnju obavlja jednom do dva puta tjedno, no smanjuje se broj onih koji u trgovinu odlaze s unaprijed pripremljenim popisom za kupnju – što stručnjaci smatraju jednim od ključnih razloga nepotrebnog gomilanja hrane.

Zanimljivo je i da relativno mali broj građana često jede izvan kuće. Tek 6,8 posto ispitanika to čini nekoliko puta tjedno ili češće, dok najveći dio građana restorane posjećuje tek nekoliko puta godišnje. Više od polovice ispitanika smatra kako izvan kuće ostavlja jednaku količinu nepojedene hrane kao i kod kuće.

Ministarstvo pritom naglašava kako treba razlikovati neizbježni otpad – poput ljuski jajeta, kostiju ili kore banana – od otpada koji nastaje lošim planiranjem kupnje i pripreme obroka. Upravo se na tom dijelu može ostvariti najveće smanjenje.

Ukupna količina otpada od hrane u poslovnom sektoru tijekom 2025. procijenjena je na 260.784 tone, odnosno 67,3 kilograma po stanovniku godišnje. Kada se tome pridoda otpad iz kućanstava, dolazi se do zastrašujuće brojke od 481.553 tone otpada od hrane godišnje u Hrvatskoj – čak 124,6 kilograma po stanovniku.

Za usporedbu, prosjek Europske unije prema podacima Eurostata iznosi 128 kilograma otpada od hrane po stanovniku godišnje, što znači da je Hrvatska gotovo izjednačena s europskim prosjekom, ali bez vidljivog trenda poboljšanja.

Europska unija od država članica traži da do kraja 2030. godine smanje otpad od hrane u preradi i proizvodnji za najmanje deset posto, dok bi se u kućanstvima, restoranima i distribuciji hrane količina otpada trebala smanjiti za najmanje 30 posto po stanovniku. No, prema sadašnjim pokazateljima, Hrvatska je od tih ciljeva još uvijek prilično udaljena.

insurpad

Život

Dok cijene divljaju, Hrvati u smeće bacaju meso, voće i povrće

Priče

OPG Halambek već dva desetljeća od slavonskog voća stvara nagrađivane delicije

Škola

Brodski maturanti briljirali na državnoj maturi: Troje učenika ostvarilo rezultate među najboljima u Hrvatskoj!

Radar

Je li prijeteći mail skrenuo pozornost s drugih tema? Otvorili smo anketu i pitamo vas što mislite

101 brodska priča Zvonimira Toldija

Marija Pomoćnica, Gospa naša zaboravljena

Savjeti i trikovi

U ponudi je čak 300 radnih mjesta

Savjeti i trikovi

Policija kreće u lov: Provjeravat će kacige, mobitele, svjetla i alkohol

Radar

Lemaić ne ostaje dužna gradskoj upravi: 'Ako ste imali dokaze, zašto ste šutjeli?'

Radar

Stiglo priopćenje Erste banke: Brođani nisu spavali jer je padala kiša?! Je li to novi standard poslovanja?

Radar

Što se događa u Erste banci? Stanari dvije noći nisu oka sklopili

Priče

Djeca su dobila lekciju koja bi im jednog dana mogla spasiti život

Radar

Proračunski trag vodi preko Save: Otkrili smo gdje je završilo više od 200.000 €!

Grad to su ljudi

Ovakve vijesti zaslužuju biti na naslovnicama. Evo i zašto.

Zabava

CMC 200 Slavonija Fest otkrio adute: Psihomodo Pop, Neda Ukraden, Marko Kutlić, Pero Galić...

Radar

32.502 €, Macanova agencija i PlusPortal: Je li Lemaić otvorila najveću priču ovog mandata?

Radar

Županija odgovorila na Prkačinove optužbe: Nema nikakve sprege s Gradom, a DORH i USKOK nisu nam se ni obratili!

Priče

Bez mobitela, bez interneta i bez izlaska: Dan iza vrata Zajednice ´Susret´