Alarm u školama: Brodsko-posavska među najlošijima na nacionalnim ispitima

Za nešto manje od mjesec dana učenici četvrtih i osmih razreda diljem Hrvatske ponovno će sjesti u klupe i pisati nacionalne ispite. Iako njihovi rezultati ne utječu na zaključne ocjene niti na upise u srednje škole, svrha im je jasna – dati realnu sliku znanja i pokazati gdje obrazovni sustav funkcionira, a gdje ozbiljno zapinje. Prošlogodišnji rezultati, međutim, otvorili su pitanje koje se u nekim županijama sve teže zaobilazi. Među onima čiji su učenici ispite u prosjeku riješili najlošije našla se i Brodsko-posavska županija, osobito kada je riječ o osmašima, javlja Srednja.hr

Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, razlike među županijama nisu zanemarive. Dok su četvrtaši na nacionalnoj razini najbolje riješili Matematiku, a najlošije Prirodu i društvo, kod osmaša se kao najslabija točka ponovno pokazala Matematika, dok je Engleski jezik bio najuspješniji predmet. No iza tih prosjeka kriju se regionalne razlike koje sve jasnije upućuju na strukturne probleme, a Brodsko-posavska županija pritom se našla u društvu onih s najnižim prosječnim rezultatima.

Razgovori s ravnateljima osnovnih škola s područja županije otkrivaju da rezultati nisu dočekani ravnodušno, ali ni da postoji jedinstvena strategija na razini županije. Josip Šišmanović, ravnatelj Osnovne škole Sibinjskih žrtava u Sibinju, otvoreno priznaje da su rezultati iz Matematike zabrinjavajući. Upravo zbog toga škola planira uvesti večernje instrukcije za učenike, a već sada analizira rezultate nacionalnih ispita i uvodi podjele učenika na osnovnu i naprednu razinu iz pojedinih predmeta poput Fizike i Kemije.

No Šišmanović upozorava na problem koji nadilazi jednu školu. Nacionalni ispiti, kaže, u Brodsko-posavskoj županiji rijetko se sustavno analiziraju na razini osnivača, a tema je na aktivu ravnatelja u posljednje tri godine ozbiljno otvorena tek jednom – bez konkretnih zaključaka.

– Takav stav djeluje kao obrambena reakcija. Još uvijek nismo spremni hladne glave sagledati stanje i priznati da smo u međuvremenu zaostali za nekim sredinama koje su prije bile u istom rangu kao mi. Uzroci su brojni i slojeviti, a rješenja neće doći preko noći, upozorava Šišmanović.

Posebno ističe problem takozvane hiperinflacije odlikaša. Ocjene, kaže, više ne odražavaju stvarno znanje, što učenicima i roditeljima stvara pogrešnu sliku o vještinama i sposobnostima djece. U razredima s manjim brojem učenika izostaje i zdrava konkurencija koja bi potaknula dodatni trud, dok se odgovornost često svodi isključivo na škole, bez stvarne uključenosti županije i države.

Slična razmišljanja dijele i drugi ravnatelji s područja Brodsko-posavske županije. Josip Funarić, ravnatelj Osnovne škole Ivana Meštrovića u Vrpolju, ističe kako su rezultati u njegovoj školi detaljno analizirani na razini stručnih tijela i Učiteljskog vijeća, s ciljem da se utvrde slabosti i pronađu konkretne mjere poboljšanja. No naglašava da uspjeh učenika ne ovisi isključivo o radu učitelja.

– Na rezultate snažno utječu socioekonomski uvjeti sredine, obrazovna struktura obitelji, ali i činjenica da nacionalni ispiti učenicima nemaju nikakvu izravnu posljedicu. Kada nešto ne nosi težinu, teško je očekivati maksimalnu motivaciju, ističe Funarić.

U školi planiraju jačati dodatne i dopunske oblike rada te poticati razmjenu dobre prakse među učiteljima, no i on smatra da bi na razini županije trebalo ozbiljnije pristupiti stručnim usavršavanjima i sustavnoj podršci školama koje djeluju u zahtjevnijim uvjetima.

Slično razmišlja i Boris Lešić, ravnatelj Osnovne škole Josipa Kozarca u Slavonskom Šamcu, koji nacionalne ispite vidi prvenstveno kao dijagnostički alat. Rezultati, kaže, nude uvid ne samo u znanje učenika nego i u širi kontekst – demografsku sliku, socijalne prilike i uvjete rada u školama.

– Promjene se moraju uvoditi promišljeno i postupno. Nema brzih rješenja, ali bez dugoročne podrške školama, dodatnih stručnih usavršavanja i jače suradnje između osnivača, škola i institucija, teško je očekivati iskorak, poručuje Lešić.

U usporedbi s nekim drugim županijama, koje su već krenule u sveobuhvatne analize i značajna ulaganja u obrazovanje, Brodsko-posavska županija zasad se više oslanja na inicijativu pojedinih škola nego na sustavni odgovor. Upravo to zabrinjava ravnatelje, jer nacionalni ispiti, kako upozoravaju, ne bi smjeli biti tek statistika koju se jednom godišnje konstatira, već polazište za ozbiljne obrazovne politike.

Dok se četvrtaši i osmaši pripremaju za ovogodišnje ispite, pitanje koje ostaje visjeti u zraku glasi: hoće li Brodsko-posavska županija rezultate ponovno dočekati s opravdanjima – ili će ih konačno shvatiti kao ono što ravnatelji već godinama poručuju – krvnu sliku sustava koju više nije moguće ignorirati.