Vlada slavi povratak, ali što vidi Brodsko-posavska?

Nakon godina u kojima je iseljavanje obilježilo demografsku sliku Hrvatske, posljednjih nekoliko godina bilježi se suprotan trend – sve više hrvatskih državljana vraća se iz inozemstva i ponovno gradi život u domovini. Prema podacima koje iznosi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kroz mjeru „Biram Hrvatsku“ već se više od 1360 osoba vratilo u Hrvatsku, pokrenulo vlastiti posao i zaposlilo nove radnike.

Državni tajnik Ivan Vidiš ističe kako Hrvatska već nekoliko godina ima pozitivan migracijski saldo, što znači da se u zemlju vraća više ljudi nego što ih odlazi. Povratak hrvatskih državljana posljednjih je godina dosegnuo i brojke veće od 10.000 godišnje, što se do nedavno činilo teško zamislivim, osobito nakon snažnog vala iseljavanja koji je kulminirao do 2017. godine.

Tadašnje okolnosti, podsjeća Vidiš, bile su bitno drukčije. Prosječna plaća iznosila je oko 700 eura, minimalna je bila ispod 3000 kuna, a nezaposlenost znatno viša nego danas. U međuvremenu su se, tvrde u Vladi, okolnosti promijenile – nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, broj zaposlenih je rekordan, a plaće su osjetno porasle, što se sve češće navodi kao razlog povratka.

Povratnički trend najizraženiji je u većim urbanim središtima, prije svega u Zagrebu i Osijeku, no sve se češće spominje i Slavonija kao prostor u kojem povratnici vide priliku za novi početak. Iako za Brodsko-posavsku županiju ne postoje javno dostupni precizni podaci o broju povratnika uključenih u mjeru „Biram Hrvatsku“, lokalne institucije i gospodarstvenici potvrđuju da interes postoji, osobito za samozapošljavanje i male obiteljske poslove.

Za županiju koja se godinama suočava s depopulacijom i odlaskom radno aktivnog stanovništva, svaki povratak nosi posebnu težinu. Brodsko-posavska županija bila je među regijama koje su najviše osjetile iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a povratak makar dijela stanovništva može značiti otvaranje novih obrta, jačanje lokalnog tržišta rada i barem djelomično zaustavljanje negativnih demografskih trendova.

Mjera „Biram Hrvatsku“ temelji se na bespovratnim potporama za povratnike koji se odluče na samozapošljavanje ili pokretanje poslovanja, a država pritom nudi iznose kakve, kako ističu u resornom ministarstvu, rijetko nude druge europske zemlje. Upravo ta financijska sigurnost u prvoj fazi povratka mnogima je presudna odluka za povratak iz inozemstva.

Ipak, demografi upozoravaju kako povratak dijela iseljenika, iako pozitivan, sam po sebi nije dovoljan za potpunu demografsku obnovu krajeva poput Brodsko-posavske županije. Uz poticaje, nužno je osigurati dugoročnu stabilnost, kvalitetna radna mjesta, dostupne javne usluge i jasnu razvojnu strategiju kako bi se povratnici zadržali, a ne ponovno potaknuli na odlazak.

Za Brod i okolna mjesta, gdje su prazne kuće i zatvoreni obrti postali dio svakodnevice, svaki povratak nosi simboliku više – ne samo povratka ljudi, nego i povratka nade da se negativni trendovi ipak mogu preokrenuti.