Kad PR zamijeni politiku: Brodska vlast ponovno koristi problem za promociju

Dok u Slavonskom Brodu traje višegodišnja borba za čist zrak, gradska vlast još uvijek traži kut pod reflektorima, iako uloga u rješenju problema izostaje. Građani više ne vjeruju objavama i starim dopisima – žele konkretne poteze, a ne PR spinove.

Nakon godina udisanja lebdećih čestica, otrovnog dima i sezonskih ekoloških incidenata, Slavonski Brod napokon je dočekao konkretan korak – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za sufinanciranje zamjene zastarjelih sustava grijanja u tri najzagađenija grada u Hrvatskoj: Slavonskom Brodu, Sisku i Kutini.

Pilot-projekt vrijedan 10 milijuna eura dio je dvogodišnjeg programa ukupne vrijednosti 220 milijuna eura, namijenjenog gradovima u tzv. zoni HR2 – Industrijskoj Hrvatskoj, gdje se godinama diše na škrge.

Ali umjesto da iskoristi trenutak za ozbiljan iskorak i konkretnu pomoć svojim građanima, Gradska uprava Slavonskog Broda ponovno je – kako kaže oporba – sjela na tuđi uspjeh i proglasila ga vlastitim.

Tekić: “Kad država nešto pokrene, Grad odjednom zaslužan”

„Godinama slušamo kako ‘Grad sam ne može ništa’, a kad država nešto pokrene, onda je Grad odjednom ‘zaslužan’. Ovaj projekt nije rezultat gradske politike, nego pritiska građana i državnih institucija koje su konačno reagirale na vapaje ljudi”, jasno je poručio Tomislav Tekić, gradski vijećnik i jedan od rijetkih koji dosljedno proziva pasivnost gradske vlasti.

Upozorio je da brodski problem zagađenja nije nov, niti nepoznat – ali da gradovi poput Slavonskog Broda čekaju rješenja odozgo, dok lokalna vlast ulaže energiju u samopromociju umjesto u sufinanciranje konkretnih mjera. Građani Slavonskog Broda zaslužuju više od PR kampanja. Zaslužuju konkretna djela, odgovornost i – čist zrak.

“Zagađenje se ne pobjeđuje objavama ni podsjećanjima na stari dopis. Pobjeđuje se sustavnim ulaganjem. Ako Grad želi biti dio rješenja, neka to pokaže tako da sufinancira razliku troška za građane”, naglasio je Tekić.

Lemaić: “NAPOKON! Država reagira. A što će Grad?”

Jednako jasno i bez zadrške reagirala je i Slavica Lemaić, nezavisna vijećnica poznata po dugogodišnjem inzistiranju na sustavnom rješavanju pitanja onečišćenja zraka u Brodu.

„NAPOKON! Nakon dugih godina lobiranja, država reagira. Fond raspisuje natječaj, a Županija nudi sufinanciranje. Hoće li i Grad?“, pitala je Lemaić, istaknuvši kako je prema službenim mjerenjima jedan od najvećih zagađivača u Slavonskom Brodu upravo – kućna ložišta.

Za razliku od Grada, Brodsko-posavska županija ne samo da se uključila u projekt, već je najavila i savjetodavnu podršku te dodatno sufinanciranje građanima Slavonskog Broda.

Lemaić je pozvala građane da se odazovu radionici koju Fond organizira 30. srpnja u 16 sati u Velikoj vijećnici Županije, gdje će dobiti sve informacije o prijavi na natječaj. Grad, za usporedbu – najavljuje da će “pravovremeno obavijestiti” o svom predavanju, bez datuma, mjesta ili konkretnih najava sufinanciranja.

Kronologija šutnje i propuštenih prilika

U službenom priopćenju Grad Slavonski Brod se trudi podsjetiti da je gradonačelnik Duspara još 2018. poslao dopis premijeru i resornim ministarstvima, tražeći odlučnije mjere. No otada – osim akcijskih planova na papiru i sufinanciranja nekoliko priključaka – nije bilo ozbiljnih iskoraka.

Ni sada, kad je država pokrenula projekt, Grad nije najavio da će izdvojiti sredstva iz proračuna kako bi pomogao svojim sugrađanima da si mogu priuštiti ekološki prihvatljiviji sustav grijanja. A upravo ta “razlika u cijeni” čini projekt teško ostvarivim za mnoge obitelji koje žive od minimalca ili mirovine.

Gdje je bio Grad dok je gorio Bosanski Brod?

Ni najnoviji incident – višednevni požar otpada u Bosanskom Brodu, tijekom kojeg se Slavonski Brod ponovno našao pod otrovnim dimom – nije bio dovoljan da gradska vlast reagira. Niti su se pojavili na terenu, niti su komunicirali s građanima, niti su pokazali empatiju prema onima koji su zatvarali prozore i gasili klima-uređaje dok su udisali gumu, plastiku i otpad.

Ali sada, kad je moguće zabilježiti poneki PR bod na projektu koji su pokrenule druge institucije, gradska uprava odjednom ponovno postaje “aktivna”.

Brođani pamte, zrak ne oprašta

„Vrijeme je da Grad prestane brojati naslove i krene brojati obitelji kojima može pomoći. Samo treba volje, a zdravlje Brođana to zaslužuje”, zaključuje Tekić.

I doista, pitanje je jednostavno: zašto Grad ne sudjeluje i financijski? Zašto i dalje očekuje da sve padne s neba – ili iz Zagreba? Zašto se briga o zdravlju građana mjeri samo kad se pojave kamere, a ne kad treba otvoriti lokalni proračun?