Gastarbajterska bajka završila? Obitelji se masovno vraćaju u Hrvatsku

„Otišao on gore u Njemačku, radi kao električar, vodoinstalater. Pa se za Uskrs ili Božić vrati svojima, dolazi s Porscheom. Pitam ja tako jednog: ‘Daj da vidim prometnu.’ Kaže on: ‘Ma ne... ostala mi negdje.’ Kažem ja: ‘Pa to nije tvoj auto.’ I muk.“ Tim riječima Dominik Raškaj, stručnjak za tržište rada, opisuje situaciju koja prati brojne hrvatske radnike u inozemstvu. Blještavilo i luksuzni automobili često su samo paravan iza kojeg se krije naporan rad, duge smjene i odricanje od društvenog života.

Nakon pandemije, trend povratka iseljenika u Hrvatsku postao je sve izraženiji, piše Net.hr.. Među prvima su se vratili radnici u ugostiteljstvu: kuhari, konobari i recepcioneri, a posljednjih mjeseci trend zahvaća i građevinski sektor. „Krajem 2023. i početkom 2024. pala je potražnja za inženjerima i projektantima, a sada je na redu građevina. Više od 15.000 građevinskih tvrtki u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj zatvorilo je svoja vrata“, upozorava Raškaj.

Primjer povratničke sudbine je Baranjac koji se nakon devet godina života u Irskoj vratio u Hrvatsku, priznavši: „Požalio sam.“ Povratak nije lak jer mnogi iseljenici koji su ranije prodali nekretnine sada moraju krenuti ispočetka, što dodatno otežavaju emocionalni i psihološki izazovi.

Kriza građevinskog sektora i štednja potrošača u Europi sve su izraženiji. Raškaj naglašava kako su čak i njemački turisti tijekom prošle sezone na Jadranu bili iznimno oprezni s novcem, a to bi se moglo ponoviti i ove godine. Kriza sada prijeti i autoindustriji, što dodatno ubrzava povratak naših radnika.

Ipak, osim negativnih trendova u Europi, povratnike privlači i poboljšanje uvjeta života u Hrvatskoj. Gradovi diljem zemlje nude povoljnije uvjete za mlade obitelji, poput besplatnog javnog prijevoza, pristupačnih vrtića i boljih škola. Gradovi poput Imotskog, Ploča i Samobora postaju sve atraktivniji zbog ulaganja u društveni život, izgradnje parkova i organiziranja događanja.

Raškaj naglašava i sigurnosni aspekt povratka. „Europa se promijenila, nasilje i nesigurnost sve su češći. Hrvatska je, statistički gledano, među najsigurnijim državama, a ljudi sve češće biraju sigurnost umjesto veće plaće u Njemačkoj“, ističe.

Na domaćem tržištu rada, hrvatski radnici su i dalje visoko traženi, posebno u građevinskom sektoru gdje nedostaju krovopokrivači, armirači i zidari. „Obnova nakon potresa još nije ni blizu završetka, posla ima mnogo“, tvrdi Raškaj, dodajući kako se u Hrvatskoj bolje cijene domaći radnici u odnosu na radnike iz trećih zemalja zbog njihove bolje prilagodljivosti tržištu rada.

Povratnici su često spremni prihvatiti niže plaće nego u inozemstvu, no ključni argument za povratak je stabilnost i kvaliteta života. „Ne radi se samo o novcu. Ljudi žele sigurnost i stabilnost. Upravo zato povratak će se nastaviti“, zaključuje Raškaj.