Hoće li 3. svibnja postati nacionalni dan sjećanja? Slavonski Brod traži pravdu

U Slavonskom Brodu, gradu koji nosi ožiljke jednog od najtragičnijih dana u svojoj povijesti, postavlja se pitanje- hoće li pravda napokon biti ispravljena? 

Naime, u Hrvatskoj je u tijeku proces koji bi mogao donijeti značajne promjene u načinu na koji se kao nacija suočavamo s bolnim sjećanjima. Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima teži uvesti novi spomendan – 3. svibnja, „Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“.

U srcu ove inicijative je Slavonski Brod, grad koji nosi duboke ožiljke prošlosti. Zamjenica gradonačelnika, Marina Martić Puača, predana je ovom cilju, vodeći grad u lobiranju za nacionalno priznanje tragedije koja je zadesila njihovu zajednicu.

Tragovi prošlosti u sadašnjosti

-Svakog 3. svibnja, naš grad staje kako bi odalo počast nevinim žrtvama Domovinskog rata, prisjećajući se dana koji je nepovratno promijenio naše živote, istaknula je Martić Puača. Tog proljetnog dana 1992. godine, obiteljska kuća na Kuhačevoj ulici postala je meta smrtonosnog napada. Projektil poznat kao "krmača" usmrtio je šestero djece, ostavljajući zajednicu u trajnom žalovanju.

Kroz cijeli Domovinski rat, preko četiri stotine djece izgubilo je živote, a Slavonski Brod se ističe mračnim rekordom – 28 mladih duša ugašeno je tijekom sukoba. "

-Svibanj 1992. godine bio je najtragičniji; tada smo izgubili najviše djece u jednom mjesecu, a do danas, za te zločine nitko nije odgovarao, dodaje Martić Puača s težinom koju nose godine nepravde.

Značaj službenog sjećanja

Inicijativa za službeno obilježavanje ovog dana nije samo pitanje odavanja počasti; to je borba za pravdu, za priznanje patnje i za odgovornost.

-Svaka izgubljena dječja sudbina ostavlja prazninu koju ništa ne može ispuniti. Njihove neispričane priče i neostvareni snovi zaslužuju da budu zapamćeni, a mi kao društvo dužni smo osigurati da se takve tragedije nikada ne ponove, naglasila je zamjenica.

Predloženi spomendan ima za cilj ne samo čuvanje sjećanja na stradale, već i slanje snažne poruke o nužnosti mira i zaštite najranjivijih.

-Označavanjem 3. svibnja kao Dana sjećanja, ne samo da priznajemo bol prošlosti, već potičemo i obvezu budućih generacija da grade mirniji svijet, zaključila je Martić Puača.

Dok Slavonski Brod čeka odluku o zakonskom prijedlogu, Hrvatska se suočava s pitanjima svoje prošlosti i načinima na koje ta prošlost oblikuje njezinu budućnost. Hoće li 3. svibnja postati dan kada se pravda konačno počne ispravljati, pitanje je koje ostaje otvoreno do daljnjeg.

foto: Brodportal