Ako se na pretragu čeka dulje od 60 dana, liječnici ostaju bez privatne prakse?!

Najava Ministarstva zdravstva o ograničenju rada bolničkih liječnika u privatnim praksama izazvala je žestoke reakcije u medicinskim krugovima. Prema novom prijedlogu pravilnika, liječnici u bolnicama više neće moći raditi privatno ako pacijenti na prvi pregled čekaju dulje od 60 dana.

Cilj mjere: brža dijagnostika i kraće liste čekanja Ministrica zdravstva Irena Hrstić pojašnjava da je cilj reforme osigurati pravovremenu zdravstvenu uslugu pacijentima i postaviti jasna pravila.

"Pacijent mora dobiti uslugu onda kada mu je potrebna, i moramo jasno definirati što ulazi u listu čekanja. Naš target je smanjenje vremena čekanja na prvi pregled na 60 dana", poručila je Hrstić.

Trenutno, prema podacima Ministarstva zdravstva, prosječno vrijeme čekanja na dijagnostičke pretrage u Hrvatskoj iznosi 126 dana, što je gotovo dvostruko više od planiranog roka.

Građani podržavaju, liječnici kritiziraju Prijedlog Ministarstva naišao je na podijeljene reakcije. Mnogi pacijenti podržavaju ograničenje privatnog rada liječnika ako će to značiti brže preglede.

"Smatram da se pregledi trenutno prebrzo odrađuju i da se liječnici ne mogu dovoljno posvetiti pacijentima. Ovo možda donese poboljšanje", smatra Snježana Pavlić iz Siska.

"Najpametnija stvar bi bila ograničiti privatnu praksu dok se ne srede liste čekanja. Nisu Slovenci to bez veze uveli", dodaje Đuro Dragić iz Zagreba.

S druge strane, bolnički liječnici upozoravaju da bi nova mjera mogla imati suprotan učinak i dodatno pogoršati situaciju.

Liječnici upozoravaju na mogući odljev kadra Mnogi liječnici smatraju da bi ograničenje moglo dovesti do odlaska stručnog medicinskog osoblja u privatni sektor ili inozemstvo.

"Postojeći pravilnik dobro regulira dopunski rad liječnika. On im omogućuje dodatnu zaradu i motivira ih da ostanu u javnom sustavu", kaže Samija Ropar, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore.

Slično mišljenje dijeli i Boris Ujević iz HUBOL-a: "Liječnici koji pošteno rade svoj posao ne bi trebali biti ograničeni u radu izvan radnog vremena. Ako ih prisilimo da biraju, mnogi će otići iz javnog sustava, što može imati katastrofalne posljedice."

Posebno zabrinjava situacija s dijagnostičkim pretragama. Radiologa je u Hrvatskoj malo, a ako se ograniči njihov rad, moglo bi doći do dodatnog produženja listi čekanja na CT i MR pretrage.

Ministarstvo smiruje situaciju Ministrica Hrstić poručuje da će se novi pravilnik usuglasiti sa svim dionicima te da su moguće korekcije ako analiza pokaže da ograničenje uzrokuje preveliki odljev kadra.

"Ako vidimo da postoji rizik od gubitka liječničkog osoblja, korigirat ćemo smjernice", naglasila je Hrstić.

Novi pravilnik o reguliranju rada liječnika u bolnicama i privatnim praksama trebao bi biti pušten u javno savjetovanje već sljedeći mjesec. Hoće li promjene donijeti poboljšanja ili pogoršati stanje u zdravstvu, ostaje za vidjeti.