Zaboravljene fotografije otkrivaju priču o gradu kakvog niste vidjeli- znate li gdje su snimljene?

Na obali Save, gdje rijeka često donosi blagodati, ali i nepredvidive izazove, leži grad čiju prošlost sada otkrivamo kroz objektiv koji je prvi put zabilježio njegove ulice prije više od stoljeća. Na crno-bijelim fotografijama, blijedim ali bogatim detaljima, pojavljuju se likovi običnih ljudi – muškaraca u dugim kaputima i karakterističnim fesovima na glavi, žena u jednostavnim haljinama i maramama koje odaju pokornost i praktičnost svakodnevice. Tu su i turbani, simboli otomanskog utjecaja koji se još uvijek osjećao, iako je Austro-Ugarska u to vrijeme već preuzela kontrolu nad Bosnom i Hercegovinom.

Bosanski Brod, kako danas znamo ovaj grad, tada je bio prometno i strateško središte na granici carstava. Preko rijeke Save, koja ga dijeli od Hrvatske, prostirala se važna veza između Istoka i Zapada. U drugoj polovici 19. stoljeća, dolaskom željezničke pruge koja je povezivala Brod s Bečom, Budimpeštom i Istanbulom, grad je postao vitalna točka za trgovinu, prevoz robe i putnika. Prema tadašnjim podacima, u ovom prometnom čvorištu živjelo je nekoliko tisuća stanovnika – većinom trgovaca, zanatlija i radnika koji su koristili svaku priliku da omoguće opstanak svojih obitelji u vremenu koje nije bilo blagonaklono prema siromašnima.

Na jednoj od fotografija vidi se ulica prekrivena zemljom, blatna i nepravilna, okružena drvenim kućama s krovovima od dasaka koje izgledaju kao da su samo privremeno tu, vječno spremne na selidbu pred nadolazećom poplavom. Muškarci s fesovima stoje ispred trgovina i mesnica, njihovi ozbiljni pogledi upućuju na borbu za opstanak u svijetu gdje priroda, a ne čovjek, diktira uvjete života. Fesovi, dio osmanske nošnje, nisu samo simbol stila već i dokaz kulturne mješavine. Premda je Bosna i Hercegovina formalno potpala pod upravu Austro-Ugarske 1878. godine, tragovi osmanskog naslijeđa još su dugo bili prisutni u svakodnevnom životu.

Među prizorima koji izazivaju najviše emocija je fotografija velike poplave – rijeka Sava izlila se iz korita i preplavila dijelove naselja, pretvarajući ulice u kanale. Plovila koja su u to vrijeme služila za prijevoz robe i putnika sada su prevozila ljude u potrazi za suhim tlom. Kuće na drvenim stupovima izgledale su kao improvizirani otpor vodenoj sili, no čak ni one nisu uvijek bile dovoljno sigurne. Tlo ispunjeno blatom, drvene ograde i improvizirane platforme prikazuju krajolik u kojemu se priroda nije mogla obuzdati.

U to je vrijeme Bosanski Brod bio ne samo važno trgovačko središte već i mjesto susreta raznih kultura. Katolici, muslimani i pravoslavci živjeli su jedni pored drugih, a gradski kolodvor bio je polazna točka za mnoge avanture, ali i povratke kući s robom i novim pričama. Ovdje su se sudarali jezik, moda i običaji – od strogog habsburškog vojnog režima do mirisa orijentalnih začina na tržnicama. Pogled na ove fotografije vraća nas u vrijeme kada su ljudi živjeli skromno, ali s nevjerojatnom snagom. Možda su nosili jednostavnu odjeću, ali povijest koju su stvarali bila je sve samo ne jednostavna.

• -Likovi na slici stoje kao nijemi svjedoci vremena, njihov pogled nas poziva da dublje zaronimo u ovu enigmu prošlosti, napisao je administrator ove objave na Facebook stranici Ebrod, a pritom naveo Dražena Cvitkovića kao izvor fotografija.
•  
• Dok se danas Bosanski Brod razvija u moderniji grad, ove fotografije ostaju nepomični svjedoci prošlih vremena kada je sve – od nošnje do arhitekture – odražavalo suživot ljudi i prirode. Rijeka Sava, tada divlja i neukrotiva, u ovom je dijelu priče bila i prijatelj i neprijatelj. Ali ljudi koji su stajali na njezinoj obali nisu je se bojali – sagradili su grad koji se, unatoč njezinoj moći, održao do danas.

Povijest Bosanskog Broda ne leži samo u arhivima i povjesničarskim zapisima – ona živi kroz ove slike, kroz tišinu koja progovara kada se zagledate u ljude koji su davno napustili ovo mjesto, ali su mu ostavili svoju priču. Klikom na naslovnu fotografiju pogledajte i ostatak fotogalerije.