Finska vodi s 82,2%, Hrvatska slijedi s 74,3% kućanstava bez djece

Dok Eurostatovi podaci osvjetljavaju trenutačno stanje kućanstava, domaća statistika upozorava na zabrinjavajuće trendove. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2023. godine zabilježila rekordno nizak broj rođenih – svega 32.170 djece. Od toga, 16.355 su dječaci, a 15.815 djevojčice. Ovo je najniži broj rođenih u posljednjih deset godina, dok je 2014. godine, primjerice, rođeno čak 39.566 djece.

U isto vrijeme, broj umrlih u Hrvatskoj iznosio je 51.275, što znači da je prirodni prirast negativan te je Hrvatska izgubila 19.105 stanovnika u samo jednoj godini. Najgori prirodni prirast zabilježen je 2021. godine, kada je razlika između rođenih i umrlih iznosila -26.204.

Dominacija prvorođenih i pad trećerođenih

Analiza broja rođenih u 2023. godini pokazuje da je najveći udio novorođenči prvorođeno dijete u obitelji (45,1 posto). Drugorođeni čine 34 posto, dok trećerođeni i ostali čine svega 20,9 posto. Ovi podaci odražavaju promjene u strukturi obitelji i trend smanjenja broja djece po kućanstvu.

Europski kontekst i izazovi za budućnost

Usporedbe radi, Bugarska ima 78,4 posto kućanstava bez djece, Danska 77,6, a Francuska 75,1 posto. Među zemljama s višim udjelom kućanstava bez djece nalaze se i Grčka (73,9 posto), Poljska (73,6 posto) te Rumunjska (71,6 posto).

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima, a trend negativnog prirodnog prirasta samo dodatno pogoršava situaciju. Brojni stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno poduzeti mjere za poticanje nataliteta i pružanje potpore obiteljima kako bi se spriječio daljnji pad broja stanovnika. Bez takvih koraka, Hrvatska riskira postati još jedna od europskih zemalja s izrazito nepovoljnom demografskom slikom.