Koliko se drogiraju Brođani?

Brodsko-posavska županija suočava se s ozbiljnim javnozdravstvenim problemom zlouporabe droga, smještajući se na 10. mjesto u Hrvatskoj po broju liječenih ovisnika. Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stopa liječenih iznosi zabrinjavajućih 139,8 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na značajan pritisak na zdravstveni sustav i potrebu za sustavnom podrškom.

Od ukupno 115 osoba koje su potražile pomoć tijekom 2023. godine, čak 92 su liječene zbog ovisnosti o opioidima. Opioidi su tvari koje djeluju na receptore u mozgu, a među najčešće zloupotrebljavanim su heroin, metadon, buprenorfin, kao i lijekovi poput tramadola i fentanila. Naša županija, poput mnogih drugih, suočava se s posljedicama dugotrajne zlouporabe ovih tvari, što često vodi do teških zdravstvenih stanja i dugotrajnog liječenja.

Osim opioida, znatan broj osoba u našoj županiji suočava se s ovisnošću o psihoaktivnim tvarima poput kanabisa, kokaina, amfetamina, metamfetamina, MDMA-a i sintetičkih kanabinoida. Ove droge, iako su možda manje prisutne od opioida, i dalje predstavljaju ozbiljan izazov, osobito među mlađom populacijom.

Zabrinjavajući trend starenja ovisničke populacije dodatno opterećuje zdravstveni sustav. Prosječna dob liječenih osoba u Hrvatskoj iznosi 42,1 godinu za muškarce i 39,9 godina za žene, dok i u našoj županiji dominira starija populacija ovisnika. Veći dio njih ovisan je o opioidima, a mnogi su dugogodišnji korisnici, što komplicira proces liječenja i resocijalizacije.

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije tijekom 2023. liječio je ukupno 91 osobu, od kojih su 88 bili ovisnici o opioidima. Ovi podaci jasno pokazuju potrebu za povećanjem resursa i jačanjem programa liječenja, ali i prevencije. Također, Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu zabilježila je 7 hospitalizacija zbog ovisnosti, što ukazuje na dio ozbiljnijih slučajeva koji zahtijevaju dugoročnu medicinsku njegu.

Iako su priobalne županije poput Istarske i Zadarske u vrhu po broju liječenih, s mnogo većim stopama od naše, Brodsko-posavska županija pokazuje uzlazni trend. Stoga je nužno ulagati u prevenciju i liječenje kako bi se spriječilo daljnje širenje ovog problema.

Kokain sve dostupniji 

Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je prošle godine koristilo oko četiri milijuna Europljana. Podaci sugeriraju da je kokain sve dostupniji u Europi, sa širom zemljopisnom i društvenom distribucijom, navodi HZJZ pozivajući se na europsko izvješće o drogama za 2023. godinu. Sve se češće injektiraju stimulansi poput amfetamina, kokaina i sintetičkih katinona, često u kombinaciji s drugim tvarima, Nove psihoaktivne tvari, poput ketamina, postaju sve dostupnije iako se o obrascima njihove uporabe i posljedicama još uvijek malo zna.

Na tržištu droga evidentirana je i pojava nove sintetičke smjese poput “ružičastog kokaina,” koji sadrži ketamin, MDMA, i druge sintetičke tvari, često bez znanja konzumenata, čime se povećava rizik od nenamjernih posljedica. Uz kokain, čija zapljena bilježi rekordne razine, sve je veća raznolikost proizvoda od kanabisa. Prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti (22,8 posto u 2022.). Proizvodi od kanabisa sada su sve raznovrsniji, uključujući ekstrakte visoke jačine i jestive namirnice. Također postoje izvješća da nekim proizvodima koji se prodaju na ilegalnom tržištu kao kanabis mogu biti dodani jaki sintetski kanabinoidi.

Sustav ranog upozoravanja EU-a zaprimio je 2023.  izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri polusintetska. Najčešće je detektirani polusintetski kanabinoid heksahidrokanabinol (HHC), koji je 2022. prvi put prijavljen u Europi.

Laboratorijska proizvodnja 

Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o trovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC. Procjenjuje se i da je oko osam posto Europljana koristilo kanabis u prošloj godini, s prevalencijom koja raste na 15 posto (15,1 milijun) među mladim odraslim osobama (15–34 godine).

Europa je i dalje značajan proizvođač sintetičkih droga, a 2022. godine otkriveno je stotine laboratorija unutar EU, uključujući postrojenja za proizvodnju amfetamina, metamfetamina, MDMA, te sekundarne proizvodnje kokaina. Proizvodnja velikih količina metamfetamina u Europi uglavnom je namijenjena izvozu, ali prijeti povećanju potrošnje unutar EU. Sintetički katinoni također predstavljaju sve veći izazov, uz proizvodnju u Poljskoj i krijumčarenje iz Indije. Sintetički opioidi postaju sve raznolikiji, uz rast broja smrtnih slučajeva zbog kombinacije opioida s drugim tvarima, poput benzodiazepina i alkohola. Najveća zabrinutost u Europi odnosi se na pojavu vrlo potentnih sintetičkih opioida, poput nitazena, koji uzrokuju smrtne slučajeve, posebno u Estoniji i Latviji.