Raste prodaja automobila, ali najmanje u Slavoniji

Prva dva mjeseca ove godine, kada je riječ o prodaji novih vozila u Hrvatskoj, bila su plodonosna za prodavače automobila. Kako prenosi agencija Promocija plus, u Hrvatskoj su u prva dva mjeseca ove godine prodana 6973 nova putnička vozila, što je 18,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Gledajući samo veljaču, prodano je 3627 novih vozila, što je rast od uistinu visokih 24,6 posto u odnosu prema lani.

Požeška oaza

Kada se ta prodaja pogleda na karti Hrvatske, primjetno je kako Zagreb nema konkurenciju, jer drži gotovo polovinu prodaje novih automobila. U Zagrebu su novoregistrirana 3054 automobila, a ostale regije daleko su ispod toga. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija sa 634 prodana automobila, a treća je Primorsko-goranska županija s 590 prodanih putničkih vozila. Brojke za Slavoniju su zabrinjavajuće malene i taj se trend zadržava već nekoliko godina.

Osijek je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj, a na tom je mjestu i Osječko-baranjska županija. No po broju prodanih automobila tek je na petom mjestu, jer se na četvrto mjesto progurala Istra. U sljedećim mjesecima neće biti napretka jer će u ožujku i travnju početi rasti tzv. porezne oaze za rent-a-car i korporacijska vozila, prvenstveno Požeško-slavonska županija (oznaka PŽ), Bjelovarsko-bilogorska županija (DA) i Šibensko-kninska županija (ŠI). I ostatak Slavonije uskoro će u donju polovinu ljestvice prodaje automobila po regijama, od njih 20 (19 županija + Grad Zagreb). U Osječko-baranjskoj županiji u prva dva mjeseca prodano je ukupno 329 automobila, a Požeško-slavonska je na osmom mjestu sa 191 novoregistriranim vozilom. No broj vozila sa PŽ registracijama raste od ožujka do srpnja, pa se "mala Požega" proteklih godina probila, po broju novoregistriranih vozila, ispred Splita i Rijeke. To ne znači da u požeškom kraju žive bogati ljudi, kojima nije problem platiti 30-ak tisuća eura za novi automobil, nego kompanije ostvaruju porezne olakšice imaju li PŽ registracijske oznake. Isto vrijedi i za DA (Daruvar) registracije.

Ostale slavonske županije u donjem su dijelu poretka - Vukovarsko-srijemska županija u prva dva mjeseca novoregistrirala je 126 vozila, a Brodsko-posavska, koja je na 12. mjestu - 117. Na pretposljednjem je mjestu već godinama Virovitičko-podravska županija, u kojoj su u prva dva mjeseca prodana samo 42 automobila. U njezinu slučaju možemo sa sigurnošću reći kako su većinu tih automobila kupili građani, a ne tvrtke.
 

Optimizam na kapaljku

Upravo taj odnos, tvrtka - građani, pokazuje nam da situacija s prodajom novih automobila nije baš tako bajna. Prije krizne 2008. godine građani su prosječno kupovala 70 posto novih automobila, a tvrtke 30. U posljednjem desetljeću to se drastično promijenilo, pa je sada taj omjer 80:20, ali u korist tvrtki. Automobili su sve skuplji i ne treba se čuditi ako taj omjer postane još izraženiji u korist tvrtki. Gledajući statističke podatke Centra za vozila Hrvatske, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, vidljivo je da se u Hrvatskoj povećava broj motornih vozila. To samo znači da građani sve duže voze svoj automobil, jer zbog skupoće mnogi ne mogu kupiti noviji. Posljedica je starenje voznog parka, pa je čak 70-ak posto vozila starije od deset godina. Stariji automobili, naravno, podložniji su kvarovima, i sve to može utjecati na sigurnost prometa. Do pomlađivanja voznog parka teško da će doći. Kompanije će i dalje na leasing nabavljati nove automobile, od novih do trogodišnjaka, ali će starost voznog parka običnih građana samo rasti.

Problem je zastoj u prodaji polovnih automobila iz inozemstva. Kanali prodavača automobila iz zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke također su se manji, jer se i tamošnji stanovnici, zbog kašnjenja isporuke novih automobila i do godine dana, ali i porasta cijene, teže odlučuju za zamjenu starih automobila novima. Alternativa su vozila proizvedena 2016. godine i starija.
 

Milan Bugarić/ Glas Slavonije