Solarni bum u Hrvatskoj: Raste broj postrojenja u mreži

Proizvodnja na mjestu potrošnje izazvala je veliki interes sudionika drugog dana konferencije Dani sunca koja se od petka održava u Bolu na Braču i na kojoj se čulo da solarni bum u Hrvatskoj počiva na proizvodnji na mjestu potrošnje, kao i da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste.

Panelisti tvrde da građani shvaćaju da gradnjom solarnih elektrana automatski smanjuju svoje potrebe za energijom, postaju neovisniji i štede, dok za poduzetnike to znači da postaju konkurentniji s obzirom na činjenicu da su cijene energije jako puno narasle. Zanimljivo je i kako među građanima apsolutno nema niti malo otpora za ugradnju solara već su izrazito zainteresirani, ali im trebaju edukacije, okrugli stolovi i tribine, čulo se.

Da se prije ugradnje solarne elektrane treba misliti na zakonsku regulativu upozorio je Mate Rebić iz tvrtke Struya. Kaže kako prvo treba pripremiti projekt elektrane koja je u Zakonu o gradnji tretirana kao jednostavna građevina i za to ne treba građevinska dozvola, te drugi dio koji se odnosi na priključenje na mrežu distributera. To se sve treba napraviti da bi se ishodili preduvjeti za priključenje. 

Rebić kao i brojne hrvatske tvrtke rade solare po principu ključ u ruke, što znači od projektiranja, pripreme za fondove do ugradnje i puštanja u pogon. Za grad Split su zajedno sa gradskom razvojnom agencijom Rast pripremili projekte i osigurali sufinanciranje od 85 posto za ukupno 14 objekata škola i vrtića.

Ističe da s obzirom kako je država ukinula PDV na ugradnju solara prosječna investcija u solarnu elektranu iznosi oko sedam tisuća eura. Ovisno u kojem se području netko nalazi i u koji fond se prijavljuje. Trenutno je aktualan županijski fond koji financira 2000 eura po instalaciji, tu je i državni preko Fonda za zaštitu okoliša, pa netko u Splitu može dobiti 40 posto od te investicije, a primjerice u Lokvičićima duplo više.

"U godinu dana smo instalirali stotinjak malih i deset velikih elektrana. Takva mala elektrana u energetskom smislu može zadovoljiti sto posto potreba kućanstva, no ako govorimo u financijskom smislu ušteda se kreće od 70 do 80 posto godišnjeg računa. Primjerice ako neko kućanstvo godišnje troši 1500 eura za električnu energiju ugradnjom solara bi uštedjeli od tisuću do 1300 eura", rekao je Hini Rebić.

Što se stambenih zgrada tiče, nastavio je, situacija je specifična s obzirom da su krovovi zajednička imovina i potrebna je suglasnost svih suvlasnika, međutim u Zakonu o tržištu električne energije je predviđen i takav model koji, za sada, u Hrvatskoj još nije krenuo, ali hoće. Mogućnost je i da suvlasnici na svoju zgradu postave solarnu elektranu koja im puni račun zajedničke pričuve.

Građani zainteresirani za solare kompletan posao prikupljanja dokumentacije, obrade i prijave mogu dati tvrtkama koje se time bave i onda im samo preostaje čekati da im se elektrana ugradi u samo jedan dan, te u roku od tri tjedna dobiju certifikate i ostalu dokumentaciju. 

Ines Ban-Kolić iz tvrtke e.on je tijekom prezentacije otkrila da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste, pa ih je tako 2017. bilo 1600, snage 270 MW, dok ih je krajem 2022. bilo 6.999 snage 570 MW. U prva tri mjeseca 2023. taj broj se popeo na 8.500, a snaga im je 50 MW veća. 

"Primjećuje se da obnovljivi izvori energije usporavaju rast peakova vršnih opterećenja. Investicije u mrežu sada se koncentriraju na povećanje prijenosne moći tamo gdje je to potrebno i zamjenu TS novima s automatskom regulacijom", kazala je. 

Konferencija Dani sunca je posvećena korištenju sunčeve energije. Cilj joj je kroz zajedničke rasprave te prenošenje znanja i razmjenu iskustava pronaći mogućnost i načine učinkovitijeg korištenja sunčeve energije te snažnijeg razvoja projekata koji se temelje na njoj. Na događaju aktivno sudjeluju predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica, te organizacija civilnog društva. 

Pokrovitelj konferencije Dani sunca, koja završava večeras, je Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka.

(Hina