Medvidović: Vremena su teška, sve poskupljuje. Baviti se uzgojem lipicanaca sve je teže

U Slavonskom Brodu ovog tjedna ponovno su se okupili hrvatski uzgajivači lipicanske pasmine konja, a pokretač inicijative za osnivanje nacionalnog saveza uzgajivača lipicanaca Antun Medvidović iz Sikirevaca rekao je da je inicijativu podržalo 68 uzgajivača i ljubitelja lipicanaca.

"O potrebi ponovnog osnivanja nacionalnog saveza razgovaramo više od dvije godine. Na sastanak smo  pozvali sve udruge vezane uz uzgoj lipicanaca, uzgajivače koji posjeduju veći broj grla i druge vezane uz uzgoj lipicanaca. Broj prisutnih jasno govori da postoji veliki interes za pokretanje saveza i koliko je potreban", kazao je Medvidović, koji je i poznati uzgajivač lipicanaca i jedan od najuspješnijih hrvatskih natjecatelja u konjičkoj disciplini vožnja zaprega.

U Hrvatskoj je, prema godišnjem izvješću Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu za 2021., evidentirano ukupno 2.218 grla lipicanske pasmine konja. Prema kategorijama, najbrojnija je ona rasplodnih kobila s 635 grla, rasplodnih pastuha je 81, pastuha 512 i kobila 410. Preostala grla ubrajaju se u kategorije ždrebadi, omadi i kastrata.

Sastanak inicijative održan je u Slavonskom Brodu 23. ožujka, a Medvidović je podsjetio da je krovna organizacija već postojala, ali se ugasila nakon nekoliko godina zbog niza unutarnjih problema i ubrzo nakon što su iz nje istupili veći uzgajivači nezadovoljni nemogućnošću da se u savezu jasnije čuje njihov glas.

"Postoje mnoge mogućnosti kroz potpore Ministarstva poljoprivrede ili fondove europske unije, a da bi njih iskoristili potrebno je poštivati brojna pravila i to je jedan od razloga zašto je potrebno da osnujemo savez", kaže Medvidović koji u svom vlasništvu ima ukupno 30 lipicanaca.

Primjer da savez uzgajivača po pasminama može i to uspješno funkcionirati, vidljivo je i po primjeru udruženih uzgajivača hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka, kaže poznati uzgajivač.

Medvidović: Bavimo se konjima iz ljubavi, ali i to ima granica

Mali i veliki hrvatski privatni uzgajivači i posjednici lipicanaca u svom vlasništvu drže ukupno 89 posto domaćeg uzgoja. Glavnina hrvatskog uzgoja lipicanaca je u četiri slavonske županije: Brodsko-posavskoj (557), Osječko-baranjskoj (576 od kojih je 165 u vlasništvu Državne ergele Đakovo), Vukovarsko-srijemskoj (509) i Požeško-slavonskoj županiji (163 od koji je 71 u vlasništvu Državne ergele Lipik). 

"Vremena su teška, sve poskupljuje, baviti se uzgojem lipicanaca sve je teže. Hrana je dva puta skuplja nego što je nekada bila. Želimo ustrojiti Savez koji će svima biti od koristi. Svi se bavimo  konjima iz ljubavi, ali i ona ima svoje granice. Sustav potpora za poljoprivredu, za sad pored nas prolazi kao karavana iz koje svi drugi nešto izvade. Ne očekujemo čuda, ali kada bi se rasteretili barem dijela sve većih troškova to bi bio uspjeh", kaže Medvidović.

Hrvatski uzgoj lipicanaca važan je i unutar Međunarodne federacije uzgajivača lipicanaca (Lipizzan International Federation- LIF), a hrvatska populacija lipicanaca čini 18 posto svih grla. Trenutno više lipicanaca u uzgoju imaju samo Mađari (2.554 grla). Među članicama LIF-a koje imaju više od tisuću grla još je samo Slovenija (1.024 grla od kojih je 369 u vlasništvu državne Ergele Lipica).

Tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu u ožujku 2017. upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.  Na sjednici UNESCO-vog međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu od 1. prosinca 2022. Tradicije uzgoja lipicanaca upisane su na Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a UNESCO-v upis uzgoja lipicanaca kao nematerijalne kulturne baštine obuhvaća: Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Italiju, Rumunjsku, Slovačku i Bosnu i Hercegovinu.

Lipicanci sve više nalaze mjesto u životu mladih Slavonaca

"Tradicijska kultura omogućila je da lipicanci prebrode period snažnog ulaska moderne tehnike u poljoprivredu. Uz tradicijsku kulturu lipicanci danas sve više pronalaze svoje mjesto u svakodnevnom životu mladih Slavonaca, ali i širom Hrvatske i svijeta. Uz tradicijsku kulturu, rekreativno jahanje, terapijsko jahanje i različite discipline modernog konjičkog sporta, prostor su na kojem lipicanci mogu graditi svoju budućnost", istaknuo je Medvidović.

Lipicanska pasmina konja potiče iz Ergele Lipica u Sloveniji, a kao godina početka formiranja ove pasmine računa se 1580. Dvjestotinjak godina kasnije, kako bi konje iz Lipice spasili od Napoleonove vojske, 1806. stotinjak grla stiže u Đakovo. Izbjegli konji ondje su proveli više od godinu dana, od kojih u štali đakovačkog biskupa nakon odlaska stada ostaju tri pastuha. Ova grla označavaju i početak uzgoja lipicanaca u Hrvatskoj. Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer 48 godina kasnije iz Lipice kupuje još sedam lipicanskih kobila i jednog pastuha, a ergela u Đakovu od tada postaje isključivo lipicanska ergela.

(Hina)