Sedmogodišnjaka na Livadi ugrizla riđovka!

Nemili incident dogodio se jučer u poslijepodnevnim satima na dječjem igralištu na naselju Livada u blizini Mostarske ulice. Dječja igra naprasno je prekinuta nakon što je sedmogodišnjaka ugrizla zmija, najvjerojatnije riđovka. Brzom intervencijom djelatnika hitne medicinske pomoći pacijent je smješten u brodsku Opću bolnicu „Dr. Josip Benčević” gdje je zadržan na promatranju do daljnjega.

Više informacija s nama je podijelio Dragan Karamazan, predsjednik udruge „Zmijolovac”

- Nažalost, ova je informacija točna. Dječaci su igrali nogomet i jednog od njih, sedmogodišnjaka, zmija je ugrizla za podlakticu. Sudeći po tragovima ugriza, koji izgledaju kao dvije točke, riječ je najvjerojatnije o riđovki, a daljnje postupanje preuzeli su djelatnici hitne medicinske pomoći. Koliko je nama poznato, dječak nije primio serum, odnosno antitoksin protiv ugriza zmije jer su liječnici procijenili kako nema potrebe, obzirom da je riječ o suhom ugrizu.

- Takozvani suhi ugriz čini čak trećinu svih ugriza, a karakterizira ga puno manja količina otrova nego kod mokrog ugriza, kada zmija ubrizga sav svoj otrov u žrtvu. Razlika se najčešće može vidjeti po oteklini, ukoliko se ista pojavi potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć, mada svaki kontakt sa otrovnicom treba biti podvrgnut medicinskoj obradi. Imali smo nekoliko slučajeva proteklih godina gdje nas ljudi zovu i žele telefonski saznati određene informacije ne bi li izbjegli posjet liječniku. Pozivamo građane na odgovorno ponašanje, prvenstveno prema sebi jer posljedice zmijskog ugriza nerijetko su fatalne; i to ne uvijek zbog samog otrova. Velike probleme uzrokuju alergijske reakcije na ugriz, pojašnjava Vlado Lađarević, magistar zootehnike i član udruge „Zmijolovac”.

Dodatni potencijalni problemi u ovakvim slučajevima mogu se pojaviti i zbog nedostatka seruma, odnosno antitoksina. Kada je naš Imunološki zavod prestao proizvoditi isti, mi smo postali ovisni o uvozu. Osim što je naš proizvod bio mnogo kvalitetniji, problem je i u cijeni. Naime, umjesto dosadašnjih 700 kuna, uvezeni serum iz Srbije sada plaćamo čak 18 000 kuna- ističe Karamazan.

- Moramo ponoviti da zmije u većini slučajeva ne napadaju prve, ako se ne osjećaju ugroženo. Međutim, građani se često poigravaju sa zmijama, posebice djeca i apeliramo na to da se klone takvog ponašanja. Osim što je laicima nerijeto teško procijeniti radi li se o otrovnici ili ne, pogrešana je i pretpostavka da je ugriz male zmije manje otrovan. Često je upravo suprotno- manje zmije zbog straha ispuste više toksina nego odrasle jedinke. U svakom slučaju, ukoliko uočite zmije u svom okruženju, javite pozivom na 112 kako bismo ih sigurno izmjestili. Također, vodite računa o redovitoj košnji trave i održavanju svojih imanja jer zmije vole zapuštena područja.

Podsjećamo, udruga „Zmijolovac” jedina je u državi licencirana za izmještanja otrovnica, a njihov rad je pod nadležnošću Zavoda za zaštitu prirode koji djeluje u okviru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Obzirom da su zmije najaktivnije u periodu dok su temperature zraka između 24 i 28 stupnjeva, za očekivati je, sudeći po vremenskoj prognozi za nadolazeće dane, da će ovakvi neugodni susreti biti očekivani. Što činiti ukoliko do istih dođe i kako pružiti prvu pomoć upitali smo potpredsjednicu udruge i medicinsku tehničarku, Vlastu Novosel.

- Žrtvu je potrebno postaviti u njoj ugodan položaj, pregledati mjesto ugriza i označiti rubove uz zapisivanje vremena ugriza kako bi se moglo pratiti stanje u intervalima od pola sata ili češće. Također, treba ukloniti sav nakit zbog mogućih oteklina, a strogo je zabranjeno dirati ranu. Znači nikakvo zarezivanje, isisavanje, grijanje, hlađenje, mazanje kojekakvim preparatima. Mjesto ugriza potrebno je samo pokriti čistim i suhim materijalom i treba izbjegavati kompresivne zavoje. Protiv bolova je dovoljan paracetamol dok aspirine i slične protuupalne lijekove treba izbjegavati jer mogu pogoršati krvarenje. Ukoliko otrov dođe u oči potrebno je isprati oči vodom ili fiziološkom otopinom kroz petnaestak minuta. Najvažnije je čim prije žrtvu odvesti liječniku koji će daljnjom obradom procijeniti je li potreban serum ili ne- pojašnjava Novosel.

Kao i ostale ljutice,riđovka ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću. U usporedbi sa svojim većim srodnicima, riđovka je rijetko prijetnja poskokovog, no za male je životinje smrtonosna. Ima veliku glavu, uski vrat i debelo tijelo koje je manje i elegantnije od , s kosom isprekidanom prugom koja služi za prikrivanje. Jezik joj je dug i rašljast. Njezini otrovni zubi leže preklopljeni u čeljusti, a izbacuju se prema naprijed kad zmija napada. Nakon što napadne, riđovka čeka da otrov počne djelovati, jer će plijen pojesti tek kad je mrtav. Otrov riđovke je hemotoksičan što znači da se tkivo raspada te djeluje na krvni sustav, a pojedini ga znanstvenici smatraju toksičnijim i od poskokovog, te ga svrstavaju među najtoksičnije u zmijskome svijetu, ali vjeruju da zbog manje količine koju može uštrcati u ranu ne predstavlja niti približnu opasnost. Ipak, kod većine znanstvenika prevladava mišljenje da otrov nije veoma toksičan. Brojne statistike upućuju da u većem dijelu Europe ljudi češće umiru od uboda pčela nego od ugriza ove zmije, te da bi zdrava odrasla osoba najvjerojatnije preživjela ugriz i bez medicinske pomoći.

Riđovka se hrani gušterima, žabama, malim sisavcima, ponekad slijepićima i mladim pticama te ptičjim jajima. Vrlo rijetko hrani se čak i malim kunama.

izvor: Wikipedia

foto: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Vipera_berus_(Marek_Szczepanek).jpg#/media/Datoteka:Vipera_berus_(Marek_Szczepanek).jpg

Nikolina Martinović