Indiana Jones iz Malog Pariza

Malo je nas starijih od trideset godina koji nismo kao djeca zaneseno pratili pustolovine Indiane Jonesa. Za one nešto mlađe i/ ili neupućene, Henry Jones Jr. naizgled je samo akademik i knjiški moljac, “običan”profesor arheologije u odijelu od tvida. Ali, u stankama za veliki odmor, on kreće u potjeru diljem svijeta tragajući za umjetninama, uzbuđen poput školarca i živeći snove o izgubljenim gradovima i egzotičnim putovanjima. Međutim, još je manje nas išta poduzelo kako bi ostvarili svoj san i približili se avanturističkom načinu života omiljenog fiktivnog lika. Naš sugrađanin Petar Blažević uspio je pronaći svojevrsni kompromis.

- Volio bih više nego išta istražiti tvrđavu i tunele ispod Broda... Imam čak i 3D gradiometar (uređaj koji mjeri gradijent fizičke veličine, poput magnetskog polja ili gravitacije, op.a.) koji mi pokazuje šupljine, metalne predmete i temelje i do petnaest metara u dubinu- započinje naš razgovor Petar koji svaki svoj slobodni trenutak provodi s detektorom metala u ruci. Kada nije na terenu, aktivno sudjeluje u radu sportsko- rekreacijske udruge Balkan Imperium koja broji --- članova, ali i mnogobrojnu on-line zajednicu.

Njegov hobi ga često vodi na putešestvije diljem Lijepe Naše, a priliku za promociju je dobio i prije dvije godine u jednim visokotiražnim nacionalnim dnevnim novinama, ali i na televiziji.

- Bilo je to nesvakidašnje iskustvo jer metal detecting je poprilično usamljenička aktivnost, a onda su preko noći svi čuli za to. Taj broj novina je bio rasprodan u rekordnom roku, Facebook grupa Balkan Imperium je počela dobivati nove zahtjeve za učlanjenje, a meni telefon nije prestajao zvoniti- pojašnjava Petar.

-Za vrijeme lockdowna bio sam po šumama i oranicama, a bio sam i zahvalan što imam takav hobi koji je u potpunosti ispunjavam mjere stožera. Neke mjere su utjecale tako da nisi moga van županije na teren, ali mi tragači smo jako snalažljivi i nađemo svugdje neko mjesto za traganje. Metal detecting nije samo arheologija- imamo ekipu koja se specijalizirala za plaže dok drugi istražuju špilje i njemačke rovove. Mogu reći da je interes porastao jer su ljudi shvatili da sa ovim hobijem nisu u doticaju sa ljudima i spojili su ugodno sa korisnim- kaže Blažević.

- Ovim hobijem se bavim čitavo desetljeće; ispočetka sam počeo tražiti izgubljeni nakit kupača na makarskoj plaži. Interes za starine sam počeo razvijati kada sam pronašao svoju prvu rimsku kovanicu koja datira iz 3. stoljeća pr.n.e. Od tada proučavam stare mape i satelitske snimke ne bih li uočio neke anomalije na terenu koje me mogu usmjeriti na lokacije iz prošlosti- od brončane ere pa sve do rovova iz Drugog svjetskog rata.

Upravo Drugi svjetski rat je bitan zbog hobija kojim se Blažević i ostali njemu slični entuzijasti bave jer tada je i konstruiran prvi detektor metala. Prvotno zamišljeni kao minoistraživači koji rade na principu elektromagnetske detekcije metala i kojima se pronalaze mine zakopane u zemljištu, detektori su razvijeni u vrijeme kada je većina mina imala tijelo i upaljač od metala. Kasnije proizvođači mina mijenjaju metalne dijelove plastičnima, što dovodi i do novih načina uporabe detektora.

-Sa detektorom metala možete pronaći predmet zakopan i do pola metra dubine, sve ovisi o veličini metalnog predmeta, a detektor ujedno registrira i vrstu metala. Nažalost, sve dok ne iskopamo locirani predmet ne znamo o čemu se konkretno radi tako da i dalje učestalo pronalazimo minsko- eksplozivna sredstva- kaže Blažević.

Takvi se pronalasci uredno prijavljuju nadležnim policijskim tijelima, a bilo je i puno atraktivnijih „ulova”.

-Najstariji predmet koji sam pronašao je sjekirica koja vuče porijeklo iz brončanog doba, znači otprilike osamsto godina prije Krista, a najvrijedniji predmet za mene ne postoji. Svaki mi je jednako vrijedan; vrijednost je u tome što sam pronašao nešto što je izgubio netko prije dvije tisuće godina. Ali, mogu vam reći što mi je bilo najveće otkriće- najveća austrougarska utvrda na prostorima Hrvatske, Fortus Vrbnik u Kninu.

Dakako, zanimalo nas je i gdje završavaju svi pronađeni predmeti.

- Predmete koje pronalazim završavaju tamo gdje trebaju. Ukoliko predmet ima svojstvo kulturnog dobra, onda završava kako je i zakonom propisano- u muzeju. Međutim, ako se radi o predmetima iz Drugog svjetskog rata onda završavaju kod mene u garaži. U slučaju da pronađem, primjerice, značku njemačkog vojnika, pokušavam locirati obitelj i proslijediti im značku. Smatram da je to ispravno i da bi svatko volio imati djelić povijesti svoje obitelji.

Svjesni mogućnosti zlouporabe detektora metala u svrhu stjecanja osobne nezakonite koristi, Blažević se odlučio i na osnivanje udruge Balkan Imperium, čiji je i predsjednik.

- Moj interes u ovom svemu je da se kroz udrugu distanciramo od ljudi koji zloupotrebljavaju detektore i devastiraju naše kulturno dobro. Kao i u ostalim slojevima našeg društva ima i među nama crnih ovaca. Moj osobni interes je boravak na svježem zraku, rekreacija i priroda, ali i proširenje moje male zbirke predmeta iz Drugog svjetskog rata. Moram napomenuti kako odnos između nas tragača i muzealaca i nije baš idealan. Struci je nepojmljivo da izvlačimo predmete iz konteksta, ali po zakonu o vlasništvu smo dužni sve šta nađemo uzeti pod svoje, zaštiti i u najkraćem roku predati nadležnoj instituciji, čime pronađeni predmeti postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Osobno imam zdrav odnos sa našim brodskim muzejom i još nekoliko njih, ali nažalost suradnja između struke i nas tragača nije zakonski regulirana. Iako po FARO konvenciji (Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo, op.a.) koju smo potpisali 2007. godine piše drugačije. Također, sudjelovali smo u izmjeni i dopuni zakona o kulturnom dobru, ali nažalost naši prijedlozi nisu uvaženi -iako smo davali konkretna rješenja o tome kako suzbiti crno tržište- pomalo rezignirano priznaje Blažević.

Detektiranjem metala se može baviti svaki građanin Republike Hrvatske, ukoliko poštuje zakonske smjernice, a to je zabrana korištenja detektora metala na arheološkim lokalitetima, u arheološkim zonama i na mjestima pojedinačnih nalaza, što članovi udruge Balkan Imperium strogo poštuju. Dakako, uvijek postoji određena skupina oportunista koji pokušavaju prijeći zakonske okvire, manje ili više uspješno.

-Ukoliko netko misli da će se obogatiti ovim hobijem onda ne treba ni početi detektirati. Ovaj hobi je melem za dušu i tijelo, jer tko od nas nije maštao u djetinjstvu kako će pronaći ćup pun zlata? Ja još uvijek maštam o tome i nikad neću prestati- zaključuje Blažević.