Izbacivanje pasa najučestalije je tijekom prva tri mjeseca u godini, kada veterinari obilaze sela i po kućama provode akcije cijepljenja
Brojni nesavjesni vlasnici pasa izbacuju svoje ljubimce na ulicu kako bi uštedjeli koju kunu za cijepljenje. Ta je pojava najučestalija u prva tri mjeseca u godini, kada veterinari koji posao odrađuju na terenu obilaze sela i po kućama provode akcije cijepljenja, piše Večernji list.
Izuzetak su štenci koji se cijepe cijele godine, ovisno o tome kada dođu na svijet. U posljednje vrijeme često se događa da pse na ulicama ostavljaju i ljudi koji odlaze raditi u inozemstvo, što sve rezultira nekontroliranim leglima. Osim što postaju lutalice, necijepljeni psi nakon nekog vremena mogu postati agresivni prenositelji zaraznih bolesti.
Kazne za napuštanje
– Onaj tko ne misli redovito cijepiti i održavati psa onako kako bi trebao, ne treba ga ni uzimati. Ljudi koji nam se obraćaju radi udomljavanja pasa ponekad upravo zbog obveze cijepljenja ne žele potpisivati ugovore, iako ih mi samo želimo evidentirati. Naravno da očekujemo da će se udomitelji brinuti o životinjama, cijepiti ih protiv bjesnoće i voditi računa da ne izlaze sami na ulicu – kaže volonterka Darija Debeljak iz slavonskobrodske udruge Veselo dvorište.
Ova udruga skrbi o četrdesetak pasa i sve ih redovito vodi na cijepljenje, “žicajući” svaku kunu od donatora i dobrih ljudi. Nisu rijetki vlasnici koji ignoriraju zakonsku obvezu cijepljenja, čipiranja i izdavanja knjižice za psa nakon navršena tri mjeseca života, iako za to trebaju ukupno izdvojiti samo 250 kuna. Umjesto toga, radije riskiraju kazne za napuštanje i zanemarivanje životinja, koje se kreću od 10 do 15 tisuća kuna. Volonteri drže da bi zakonska obveza trebala postati i kastracija, jer je to jedini način da se stane na kraj nekontroliranom razmnožavanju.
Treba reagirati na vrijeme
Bjesnoća je u Hrvatskoj posljednjih godina smanjena, čemu su pridonijele i akcije oralnog cijepljenja lisica. Međutim, nikada se ne zna kada može ponovno buknuti.
Veterinar Hrvoje Mužević upozorava da su bijesni psi izloženi gušenju, ne mogu gutati, čeljust im radi nekontrolirano i zato grizu druge životinje i ljude. Stoga predstavljaju veliku opasnost.
– Ako se cijepljenje počne izbjegavati, bolest će se ponovno širiti. Bjesnoća je virus koji zaražena životinja ima u slini i širi ga ugrizom ili bilo kakvim kontaktom s drugom životinjom. Ako se ne reagira na vrijeme, u trenutku kada virus dođe do mozga i kada se počnu pojavljivati prvi simptomi, zaraženi je čovjek gotov. Ta je bolest vrlo opasna – ističe Mužević.
Vedran Balen/Večernji ist
Foto: Ilustracija
PRETHODNA VIJEST
SLIJEDEĆA VIJEST
