Uskoro nova prometna pravila: stroža pravila i za bicikliste

Prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi mnogo novosti ponajprije za tzv. mlade vozače u dobi od 15 do 24 godine, koji izazivaju nerazmjerno veliki broj prometnih nesreća s najtežim posljedicama u odnosu na sve ostale sudionike u prometu, piše Glas Slavonije.

Iz analize prijedloga novog zakona koji je Vlada uputila u Sabor vidljivo je da mladi vozači čine oko osam posto vozačke populacije, a izazivaju gotovo deset posto svih prometnih nesreća. Pri tome izazivaju oko 12,5 posto prometnih nesreća s poginulim osobama (43 osobe tijekom 2016.). Namjera je utjecati na tu skupinu vozača posebnim pravnim režimom kojim bi granica za oduzimanje (suspenziju) vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova bila nešto niža (9 bodova) od granice koja vrijedi za sve ostale vozače (12 bodova).
Ovime se želi, osim na mlade vozače, utjecati i na ponašanje svih vozača u prometu koji čine teške prekršaje u kratkom vremenskom razdoblju (recidivisti) radi povećanja sigurnosti cestovnog prometa.
Dražen Jeđud, osječki prometni stručnjak, kaže da ne treba generalizirati “mlade” vozače.

- Ne znači da je netko loš vozač ako je mlad po godinama. Primjerice vozač u dobi od 23 godine koji vozi već pet godina nije lošiji od onoga je položio vozački ispit u 55. godini života i vozi samo godinu dana. Vozači u dobi od 50 godina, koji imaju i po 20 ili 30 godina vozačkog staža, nedostatak u sustavu percepcije i reakcije nadoknađuju iskustvom, jer su im subjektivne sposobnosti slabije nego mladima. Mladi vozači najčešće izazivaju prometne nesreće jer su impulzivniji i agresivniji i njihov problem najčešće su brzina, alkohol, pretjecanje preko pune linije i slično. Vozači starije životne dobi najčešće izazivaju nesreće zbog slabijih psihofizičkih sposobnosti, odnosno češće prođu kroz crveno, teže uočavaju znak “stop” i nailazak na cestu s prednošću prolaska, lošije procjene razmaka između vozila i slično - kaže Jeđud.
Što se tiče novog zakona smatra da su najbolje uređeni pravni sustavi gdje se zakoni ne mijenjaju često, za razliku od Hrvatske. Prema podacima iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa za 2016. godinu vidljivo je da su mladi vozači, u dobi između 15 i 24 godine, najviše izazvali prometnih nesreća sletjevši s ceste - 997. Odmah potom udari su u parkirana vozila - 374, a na trećem mjestu nalazi se nalet vozilom na objekt pokraj ceste - 211. Najčešći uzrok koji je doveo mlade vozače do izazivanja prometnih nesreća u prošloj godini bila je brzina, a odmah potom nepoštivanje prednosti prolaska, te vožnja na nedovoljnoj udaljenosti. Zbog prebrze vožnje mladih vozača lani je poginulo 22 ljudi na hrvatskim cestama.
Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da novi zakon neće bitno popraviti stanje. “Izmjene i dopune Zakona su dobre, ali kad su u pitanju najteži prekršitelji nedovoljno represivne. Treba li čekati da isti vozač napravi tri prometne nesreće, poput one u travnju prošle godine u Zagrebu, kad je s 2,16 promila, brzinom 108 km/h, pokosio i usmrtio dvoje pješaka, da bi mu se poništila vozačka dozvola?! Treba početi nagrađivati vozače koji pet ili više godina nemaju ni jedan registrirani prekršaj. Primjerice vozači koji od MUP-a dobiju potvrdu da pet godina nisu napravili ni jedan prekršaj, trebali bi biti oslobođeni 50 posto svih davanja i cestarine. Na isti bi se način bonus svake sljedeće godine povećavao za 10 posto”, smatra Marušić.

SINDIKAT BICIKLISTA PROTIV UVOĐENJA STROŽEG ZAKONA
Sindikat biciklista tvrdi da MUP ne provodi postojeći zakon, a već predlaže još stroži. “Prijedlog je da svi biciklisti, neovisno o upaljenim svjetlima, obvezno moraju imati i reflektirajuće prsluke ili drugu reflektirajuću odjeću na svim cestama, a ne samo javnim (kao i do sada - noću i danju u uvjetima smanjene vidljivosti), a zapravo su problem biciklisti koji ne pale svjetla na biciklu. Policija već sada ima podlogu da češće provodi noćni nadzor i kažnjava, te podigne razinu korištenja oba svjetla na barem 90 posto. Umjesto toga, 'modna policija' uvodi nove obveze korištenja prsluka i za one bicikliste koji su itekako noću vidljivi zbog svojih svjetala”, kažu u Sindikatu biciklista. Osječki prometni stručnjak Dražen Jeđud kaže da reflektirajući prsluk spašava glavu. “Stvar je u tome što je biciklist u povišenom položaju na biciklu, pa je tako reflektirajući prsluk na njemu vidljiv i do 200 ili 250 metara. Pitanje je koliko je jako svjetlo na samom biciklu i vidi li se uopće na 10 metara”, kazao je Jeđud. 

Foto: arhiva