Kultura

Tko bi rekao da su Slavonci nekada bili kajkavci, pa tek kasnije štokavci?!

U danima hrvatskog jezika raznim događanjima, predavanjima i edukacijama govori se o značaju i bogatstvu, te njegovanju hrvatskog jezika.

Autor: 035portal Datum objave: 16.03.2016. u 12:50

Tko bi rekao da su Slavonci nekada bili kajkavci, pa tek kasnije štokavci?!

U danima hrvatskog jezika raznim događanjima, predavanjima i edukacijama govori se o značaju i bogatstvu, te njegovanju hrvatskog jezika.

"Polazište stvaranja standardnog hrvatskog književnog jezika je ne samo slavna hrvatska višeslojna književnost, nego i sigurno jezikoslovci, pa konačno i narod. U zadnje vrijeme se čine napori da se valoriziraju i pojedina narječja, odnosno izgovori pojedinih naselja, kao što imamo slučaj i na našem području", kaže predsjednik brodskog ogranka Matice hrvatske mr. sc. Ivan Medved i dodaje da brojni Slavonci ne znaju da su nekada bili kajkavci, a tek kasnije su prešli na štokavštinu.

Govori i o doprinosu Vuka Steffanovića Karadžića ijekavici, te njegovom geslu "piši kako govoriš, govori kako pišeš", što je i odredilo smjer razvoja hrvatskoj jezika, no postoje i neki drugi ljudi, koji su značajniji od Vuka.

"Nije to išlo kao što su neki mislili da će ići, a osim toga imali smo mi jezikoslovca malo jačega i znatno prije Vuka, a to je bio u školi nikada spominjani Bartol Kašić", istaknuo je Medved za Soundset Brod.

No, ima i hrvatski svojih nedostataka, poput kovanica i kada ga usporedimo s njemačkim jezikom, tek onda vidimo te nedostatke.

"Tu je njemački otišao dosta daleko i u pojmovima, toponimima i da ne govorim dalje. Dakle, nama nedostaje dosta kovanica, iako se one rađaju, a neke smo morali preuzeti iz engleskog jezika, poput riječi vezanih uz informatiku", ističe.

Pokušavalo se s godinama ići iu krajnost s hrvatskim jezikom, pa su neki stručnjaci izmišljali riječi koje na sreću nisu zaživjele, poput riječi "zrakomlat" za "helikopter".

"Jezik je jedan dinamičan i živ organizam, te će uvijek nastajati neke nove riječi. Sjećam se jedne zanimljive anegdote. Jedna djevojčica od pet godina bila je u društvu sa mnom i prof. Samardžijom i znala je da predaje na fakultetu kroatistiku, te u jednom trenutku tijekom razgovora kaže - zašto ne bi bila hrvatistika, a ne kroatistika. Profesor i ja smo se iznenadili da dijete tako može razmišljati", kaže Medved.

No, hrvatski jezik doista je bogat i trebamo ga njegovati, baš kako to radi i brodski ogranak Matice hrvatske koji u sklopu Dana hrvatskog jezika ovoga tjedna, a u suradnji s Državnim arhivom Slavonski Brod organizira predstavljanje jednog od najnovijih Matičinih izdanja, Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika. Naš ugledni jezikoslovac prof. dr. sc. Marko Samardžija ovo je svoje djelo zamislio prvenstveno kao ''praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika''. Predstavljanje će biti u četvrtak, 17. ožujka s početkom u 19 sati u Državnom arhivu.