Slavonski Brod među najzagađenijim gradovima: Pudićev pogled na potencijalna rješenja

Predizborna kampanja je već polako počela, makar ako je suditi po intervjuu koji je objavljen na portalu Priznajem.hr gradski vijećnik i tehnički direktor TD Komunalac, Matej Pudić, a koji prenosimo u cijelosti.

Postavljali ste na jednom od gradskih vijeća pitanje gradonačelniku o zabrinjavajućim podacima koji ukazuju da je Slavonski Brod među najzagađenijim gradovima od 375 gradova u kojima se mjeri zagađenje.

– Da, radi se o zagađenju PM 2,5 česticama u Slavonskom Brodu, a podaci ukazuju na ozbiljnost situacije u usporedbi s drugim gradovima. Zagađenje zraka PM 2,5 može pridonijeti različitim zdravstvenim problemima, uključujući iritaciju dišnih puteva, pogoršanje astme, srčane bolesti i druge respiratorne probleme. Zbog toga je važno kontrolirati i smanjivati emisije čestica u zrak, bilo da dolaze iz industrijskih procesa, prometa ili drugih izvora.

Od 375 gradova u EU u kojima se mjeri zagađenje smrtonosnim PM 2,5 česticama, Slavonski Brod je najgori.

U reguliranju emisija industrijskih postrojenja, inspekcije igraju ključnu ulogu. Ako se primijeti da postrojenje ne poštuje propisane standarde, inspekcije su odgovorne za poduzimanje mjera, uključujući izdavanje upozorenja, kažnjavanje ili naloženo pridržavanje određenih normi.

S obzirom na to da taljenje aluminija može značajno pridonijeti otpuštanju čestica PM 2,5 u zrak, mislim da postoji jasna potreba za dodatnim kontrolama i regulacijama. Važno je da inspekcije pažljivo nadziru industrijska postrojenja koja se bave taljenjem aluminija kako bi osigurale poštivanje najviših standarda emisija i primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Nažalost, u Slavonskom Brodu, gdje se zna da se izvode takvi procesi, dodatne kontrole su posebno nužne.

Kako način zbrinjavanja otpada, posebice odlaganje na deponijima, može utjecati na onečišćenje zraka i okoliša, s obzirom na svjedočenja o neugodnom mirisu u centru grada?

- Način zbrinjavanja otpada ima značajan utjecaj na okoliš. Otpad koji se razgrađuje na deponijima može emitirati stakleničke plinove, uključujući metan. Nepravilno zbrinjavanje može rezultirati zagađenjem tla i podzemnih voda, ispuštanjem štetnih tvari u okoliš.

Uvažavam napore i prakse koje se primjenjuju u našem sustavu gospodarenja otpadom, ali smatram da postoji bolja opcija od deponije, istovremeno naglašavajući važnost poštivanja hijerarhije gospodarenja otpadom.

Važno je uočiti da smo, kao zemlja, godinama iza razvijenih europskih zemalja u mnogim aspektima, uključujući pristup i implementaciju modernih sustava gospodarenja otpadom.

Ne želim osuđivati trenutne prakse, već promovirati razmatranje održivih opcija koje bi mogle dodatno unaprijediti naše gospodarenje otpadom.

Međutim, kao opciju koja nam može najviše pomoći u rješavanju problema otpada, vidim energetsku oporabu otpada.

U vašem posljednjem odgovoru spomenuli ste energetsku oporabu otpada kao mogućnost rješavanja problema otpada. Možete li pojasniti što konkretno podrazumijevate pod “energetskom oporbom otpada”?

– Energetska oporaba otpada je postupak u kojem se otpad koristi kao izvor energije. Umjesto da se otpad odlaže na deponiju ili tretira na način koji ne proizvodi nikakvu korisnu energiju, energetska oporaba ima za cilj iskoristiti potencijal energije prisutan u otpadu. U kontekstu energetske oporabe otpada, podržavam termičku obradu kao preferiranu opciju. Termička obrada, koja uključuje procese poput spaljivanja otpada radi proizvodnje električne i toplinske energije, može biti učinkovit način iskorištavanja energetskog potencijala otpada. Kroz ovaj pristup, osiguravamo smanjenje količine otpada na deponijama, dok istovremeno proizvodimo korisnu energiju, doprinoseći održivom gospodarenju otpadom i energetskoj neovisnosti.

Znači li to da ste zagovornik spalionice?

- DA! Prema podacima Konfederacije europskih postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, 2020. godine je diljem Europe bilo operativno 504 postrojenja za spaljivanje komunalnog otpada. Razmatrajući tu već uspostavljenu praksu, smatram da bi implementacija sličnih postrojenja u našem kontekstu bila održiva opcija. Važno je naglasiti da bi se u tom procesu strogo poštovale sve relevantne norme i direktive koje reguliraju emisije dimnih plinova.

Garantiram da su tehnološki napredak i inovacije omogućili implementaciju visokih standarda kontrole emisija. Naša odgovornost je osigurati da se postrojenje planira, gradi i održava u skladu s najstrožim ekološkim smjernicama, čime bi se osiguralo minimalno onečišćenje okoliša. Također, transparentnost i suradnja sa zajednicom ključni su elementi kako bi se građanima pružila sigurnost i povjerenje u održivost ovog energetskog rješenja.

Jeste li upoznati s nekim primjerom suvremene spalionice otpada?

– Da, svakako! Jedan od izuzetnih primjera moderne spalionice otpada je Amager Bakke, poznat i kao CopenHill, smješten nedaleko od samog središta Kopenhagena. Ova spalionica za energiju iz otpada godišnje pretvara oko 400.000 tona otpada u energiju. Ono što ga čini posebnim je to što na vrhu postrojenja možete pronaći pravo malo skijalište. Naravno, za naš grad i okolicu bi bilo potrebno manje postrojenje prilagođeno specifičnim potrebama i obujmu otpada naše zajednice.

Važno je naglasiti da će, u kontekstu rastućih troškova gospodarenja otpadom, naša lokalna zajednica vjerojatno biti suočena s povećanjem cijena za zbrinjavanje otpada. Umjesto da budemo prisiljeni plaćati druge za tu uslugu, razmatranje implementacije modernih rješenja poput spalionica može nam omogućiti ne samo efikasno rukovanje vlastitim otpadom već i proizvodnju energije.

Koje su prednosti svega navedenoga?

– Prednosti spaljivanja otpada su smanjenje količine otpada , dobivanje energije iz otpada , smanjenje emisija stakleničkih plinova , smanjenje zagađenja, ušteda na prijevozu otpada , učinkovito recikliranje metala, nove mogućnosti za razvoj lokalnog gospodarstva , a smanjuje se i udio korištenja fosilnih goriva.

Osim toga, spaljivanje može doprinijeti i proizvodnji toplinske energije, čime se smanjuje potreba za drugim izvorima energije. Važno je istaknuti da su ekološki i energetski učinci spaljivanja otpada često predmet rasprave i da je važno implementirati odgovarajuće tehnologije kako bi se minimizirali potencijalni negativni utjecaji na okoliš.

“ISKORISTIMO ENERGIJU IZ OTPADA”