Premijer Plenković: Za Hrvatsku više ništa nije isto

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Hrvatska pridruživanjem eurozoni i Schengenskom prostoru, kao jedina zemlja koja je to postigla na isti dan, postala jedna od samo 15 europskih zemalja koje su istovremeno dio tih dviju integracija te NATO saveza, dodavši da mu je drago što je u 2022. Hrvatska dovršila i Pelješki most, u čemu su svoj udio imali i slovenski arhitekti, ali i europska sredstva .„Hrvatska je te ciljeve ostvarila zasluženo, a nakon 1. siječnja za nju ništa više nije isto“, poručio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar, obilježio je članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru susretom na Bregani.
 
U izjavama za medije, premijer Plenković je istaknuo da je 1. siječnja 2023. povijesni dan kad je Hrvatska ostvarila svoje strateške, državničke i političke ciljeve.

 
„Došli smo do trenutka kada smo u najdubljoj integraciji u kojoj Hrvatska može biti, kao zemlja koja prije 31 godinu nije bila međunarodno priznata te je privremeno bila pod okupacijom“, naglasio je premijer, zahvalivši hrvatskim braniteljima bez čije žrtve i doprinosa ne bi bilo današnje hrvatske slobode i demokracije.

 
Predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska pridruživanjem eurozoni i šengenskom prostoru, kao jedina zemlja koja je to postigla na isti dan, postala jedna od samo 15 europskih zemalja koje su istovremeno dio tih dviju integracija te NATO saveza, dodavši da mu je drago što je u 2022. Hrvatska dovršila i Pelješki most, u čemu su svoj udio imali i slovenski arhitekti, ali i europska sredstva.

 
„Hrvatska je te ciljeve ostvarila zasluženo, a nakon 1. siječnja za nju ništa više nije isto. Za Hrvatsku kao turističku zemlju ulazak u Schengen značit će izrazito puno, a činjenica da ćemo biti u europodručju omogućuje još jedan signal i pojednostavnjuje način plaćanja“, rekao je Plenković, zahvalivši svima koji su dali doprinos da se ostvare ti ciljevi.

 
Premijer je također zahvalio i policiji na čuvanju granice. „Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1350 kilometara duge granice EU-a i šengenskog područja“, kazao je premijer, naglasivši da Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere.
 
„To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, poručio je.

Von der Leyen: Ogromno postignuće za najmlađu članicu Europske unije
 

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen čestitala je Hrvatskoj na ulasku u Schengen i eurpodručje. 

 
„Ovo je dan za slavlje, ovo je vrijeme novih početaka. Nema mjesta u Europi gdje je to više istina nego tu, na hrvatsko-slovenskoj granici”, naglasila je predsjednica EK-a i nazvala hrvatski ulazak u prostor slobodnog kretanja i europodručje ogromnim postignućima za najmlađu članicu Europske unije.
 

„To je svjedočanstvo vašeg nevjerojatnog putovanja, vašeg teškog rada i odlučnosti”, naglasila je Von der Leyen.

 
Europa će, dodala je, raditi na zaštiti šengenskog prostora koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo. „Schengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Schengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, poručila je Von der Leyen.

Govoreći o euru, predsjednica EK-a istaknula je kako je riječ o drugoj najvažnijoj valuti na svijetu koja europske države čini snažnijima na svjetskoj razini i jedno je od najvećih europskih postignuća. „Euro kovan u Hrvatskoj, sa simbolom kune, uspješni je spoj hrvatskog nacionalnog identiteta i europske sudbine”, zaključila je.

 
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar kazala je kako je iskreno veseli hrvatski ulazak u dva prostora, naglasivši kako je integracija jedini put za Europu te za države zapadnog Balkana.

 
„Europa je naš dom. Mi smo obavezni čuvati taj dom i učiniti ga ugodnim”, poručila je.

 
Pirc Musar: Pozdravljam što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice

 
Kao poveznicu Slovenije i Hrvatske, ali i Njemačke, domovine predsjednice Europske komisije, Pirc Musar izdvojila je Primoža Trubara, slovenskog protestantskog reformatora i oca slovenske pismenosti koji je pomagao u izdavanju knjiga na hrvatskom jeziku, tiskanih u Njemačkoj.
 
„Trubar je bio onaj koji je prelazio granice ideologije i države. Njega je vodila ideja reformacije, a nas ideja Europe”, rekla je.

 
Naglasila je da povijest može povezivati, ali i razdvajati države, a na ovim područjima bilo je dosta da ona razdvaja.

„Pozdravljam što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice. Zaista se iskreno tome radujem”, zaključila je nova slovenska predsjednica.

Po završetku svečanosti na Bregani, premijer Plenković i predsjednica Komisije von der Leyen sastali su se  u Banskim dvorima. Potom su popili kavu u centru Zagreba, koju su platili u eurima, čime je simbolično obilježeno članstvo Hrvatske u europodručju.

 
Uz predsjednicu Europske komisije bila je potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica, a uz predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar financija Marko Primorac te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

 

Izvor: Vlada/Hina