Politika

Hoće li Dodik zaista spriječiti postrojavanje veterana HVO-a u Derventi?

Autor: 035portal Datum objave: 16.03.2026. u 12:30

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako ove godine u Derventi neće biti dopušteno postrojavanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), događaja koji se proteklih godina održavao u tom gradu i redovito izazivao političke reakcije u Bosni i Hercegovini, javlja Jutarnji.hr.

Dodik je istaknuo kako institucije Republike Srpske neće dopustiti, kako je naveo, veličanje vojnih formacija koje su, prema njegovim riječima, počinile zločine nad srpskim narodom tijekom rata.

– Nema nikakvog postrojavanja bivših pripadnika poraženih snaga HVO-a u Derventi. Republika Srpska neće dozvoliti veličanje ideologije i formacija koje su počinile teške zločine protiv srpskog naroda – izjavio je Dodik.

Dodao je kako vlasti Republike Srpske neće, kako kaže, ostati pasivne ukoliko dođe do pokušaja organiziranja takvog događaja.

– Prevario se svatko tko je očekivao da ćemo na svojoj zemlji nijemo promatrati veličanje jedinica koje su nas ubijale. Na svaki pokušaj takve provokacije reagirat će državni organi Republike Srpske – poručio je.

U svojoj izjavi Dodik je također ustvrdio da se, prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj zabranjuju obilježavanja dana srpskog stradanja, te da se, kako tvrdi, ne procesuiraju slučajevi skrnavljenja srpskih grobova.

Podsjetimo, manifestacija okupljanja i postrojavanja bivših pripadnika 103. brigade HVO-a Derventa održavana je i ranijih godina, povodom obljetnice osnutka ove postrojbe. Brigada, poznata i pod nazivom „Derventski vitezovi“, osnovana je na svetkovinu Blagovijesti, 25. ožujka 1992. godine.

Posebnu pozornost javnosti izazvao je događaj 2023. godine, kada je obilježavanju prisustvovao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je tom prigodom 103. brigadu HVO-a Derventa odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog.

Najava zabrane ovogodišnjeg okupljanja dodatno je otvorila pitanje odnosa prema ratnim obljetnicama i komemoracijama u Bosni i Hercegovini, koje i tri desetljeća nakon rata često izazivaju političke prijepore i različita tumačenja ratne prošlosti.