Srpska pravoslavna crkva i MUP u tišini: Rezervist vojske Srbije bez dozvole na hrvatskom tlu?

Prije gotovo devet mjeseci, odnosno 28. ožujka 2024. u Slavonskom Brodu otvoren je Srpski kulturni centar "Branko Radičević", događaj koji je izazvao kontroverze i otvorio brojna pitanja. Otvorenje, održano uz nepotrebno jake policijske snage, prošlo je bez prethodne najave, čime su Brođani u startu etiketirani kao potencijalno netolerantni i nesnošljivi prema pripadnicima drugih vjera i nacija, što je lokalnom stanovništvu ostavilo gorak okus.  Između ostalih uvaženih gostiju, među kojima su se posebno istakuli predstavnici Vlade RH; Anja Šimpraga i Milorad Pupovac, prisustvovao mu je i episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk. Upravo njegov pravni status u Hrvatskoj od tada izaziva značajan interes javnosti.

Ponukani dojavama o ovoj situaciji, odnosno nejasnim okolnostima pod kojima isti radi i boravi u Republici Hrvatskoj, prije više od mjesec dana poslali smo upite na adrese Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Srpske pravoslavne crkve (SPC), Hrvatske pravoslavne crkve (HPC) te direktno episkopu Jovani Ćulibrku, odnosno na službeni mail slavonske eparhije. Do danas, odgovore nismo dobili. MUP se pozvao na Uredbu EU o zaštiti podataka (GDPR) te odbio pružiti konkretne informacije o statusu episkopa bez njegove suglasnosti, dok ostale institucije nisu uopće reagirale na naš upit.

Nepoznat pravni status

Pitanja vezana uz status episkopa Ćulibrka ostaju neodgovorena. Je li regulirao svoj boravišni i radni status u Republici Hrvatskoj? Prema kojem osnovu je aplicirao – kao vjerski djelatnik, ključna osoba ili prema nekoj drugoj kategoriji iz Zakona o strancima? Postoji li odobrenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kao što zakon nalaže? Također, je li njegov status u rezervnom sastavu 63. padobranske brigade Vojske Srbije s činom vodnika imao utjecaj na odluke o njegovu boravišnom statusu?

Za one manje upućene, episkop Jovan Ćulibrk, rođen 16. travnja 1965. u Zenici, poznat je po svojoj raznolikoj karijeri koja uključuje teološke, kulturne i vojne aspekte. Prije nego što je postao episkop pakračko-slavonski 2014. godine, bio je aktivan u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i u vojsci. Ćulibrk je bio pripadnik rezervnog sastava 63. padobranske brigade Vojske Srbije, gdje je stekao čin vodnika, što je izazvalo dodatne kontroverze vezane uz njegov status u Hrvatskoj. Osim teološkog obrazovanja, završio je studij književnosti, a bavio se i kulturnim djelatnostima, posebice organizacijom događaja vezanih uz holokaust. Njegova vojna prošlost i status u rezervnom sastavu često su u fokusu kritičara, osobito u kontekstu njegova djelovanja u Republici Hrvatskoj. Prema dostupnim informacijama, nema potvrđenih podataka da je Ćulibrk sudjelovao u borbenim djelovanjima na području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Njegova vojna služba odnosi se na kasnije razdoblje, kada je postao pripadnik rezervnog sastava 63. padobranske brigade Vojske Srbije, gdje je stekao čin vodnika. Međutim, detalji o njegovim aktivnostima tijekom rata nisu javno dostupni.

Bez jasnih odgovora ostaje nejasno po kojem pravnom osnovu episkop Ćulibrk obavlja svoje dužnosti u Hrvatskoj.

Kontroverze i reakcije

Podsjetimo, otvorenje Srpskog kulturnog centra popratile su i reakcije dijela lokalnih političkih aktera, no službeni ton ostao je pomirljiv. Gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara, komentirao je kako „treba raditi na međunacionalnom pomirenju“ te kako je štetno koristiti ovakve događaje za političke svrhe. Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a, Milorad Pupovac, otvorenje Centra nazvao je „mjestom za zacjeljenje rana“, naglasivši važnost razumijevanja među narodima.

Ipak, izostanak odgovora na ključna pitanja baca sjenu na događaj. Zašto institucije šute o pravnom statusu episkopa? Javnost zaslužuje znati je li njegov boravak i rad u Hrvatskoj u skladu s zakonima ili je riječ o iznimnom tretmanu.

Zaključak: Zašto izostaje transparentnost?

S obzirom na to da odgovori nisu stigli ni od MUP-a, ni od SPC-a, ni od samog episkopa Ćulibrka, pitamo se koga se ovdje štiti i zašto? Postavlja se pitanje: je li identičan tretman osiguran i drugim stranim radnicima ili je u ovom slučaju riječ o političkoj podobnosti? Nastavit ćemo tražiti odgovore i o svemu pravodobno izvještavati. Zakon mora biti jednak za sve, a šutnja institucija ne smije postati pravilo.

foto: Plusportal, Portalanalitika, Grad Slavonski Brod, screenshot