Grad tvrdi da mladi ostaju, ali podaci otkrivaju: Pravi rast dolazi od- stranaca!

Grad Slavonski Brod našao se u izvješćima portala Gradonačelnik.hr kao jedan od gradova s pozitivnim migracijskim saldom, a vrijedne službenice gradskog odjela za odnose s javnošću služba brzo su taj ´uspjeh´ pripisale demografskim mjerama usmjerenima prema mladim obiteljima i djeci, čime su se iz Grada pohvalili prije tjedan dana sljedećim priopćenjem:Slavonski Brod u top 10 gradova u Hrvatskoj prema broju doseljenih stanovnika. Iako je istina da Slavonski Brod bilježi portast doseljenih, evidentno je kako su ovi podaci nevješto izmanipulirani u svrhu promocije rada gradske uprave. 

Naime, detaljniji uvid u migracijske podatke otkriva upravo suprotno – glavni razlog doseljavanja nije obiteljska politika, već priljev strane radne snage, a da potvrdimo ovu tezu kontaktirali smo MInistarstvo unutarnjih poslova koje vodi detaljnije statistike o migracijama.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini boravište na području Slavonskog Broda prijavilo je 2370 osoba hrvatskog državljanstva, dok je u 2024. ta brojka smanjena na 2061. S druge strane, priljev stranih radnika bilježi gotovo jednaku, ako ne i veću brojčanu vrijednost – u 2023. godini boravište su prijavila čak 3819 strana državljana temeljem izdane Dozvole za boravak i rad. Do listopada 2024. godine, taj broj iznosi 2577 stranih državljana koji su prijavili boravište radi zapošljavanja.

Ovi podaci jasno govore kako demografske mjere, iako dobrodošle i potencijalno korisne za lokalnu zajednicu, nisu glavni razlog zbog kojeg Slavonski Brod bilježi pozitivan migracijski saldo. Naime, iz podataka Državnog zavoda za statistiku, a koji smo također kontaktirali, vidljivo je da se u Hrvatsku doseljava sve veći broj stranaca – čak 84,4% ukupno doseljenih osoba u 2023. godini bili su stranci. Dok su hrvatski državljani i dalje skloni odlasku u inozemstvo, strani radnici iz raznih dijelova svijeta dolaze u Hrvatsku zbog potreba tržišta rada, a Slavonski Brod se kao industrijski grad nameće kao jedna od destinacija za zapošljavanje.

Uvođenje mjera poput subvencioniranog stanovanja za mlade obitelji i besplatnog vrtića svakako je privuklo pozornost domaćih obitelji, ali podaci pokazuju da te mjere same po sebi nisu dovoljne za demografsku obnovu. Slavonski Brod se može pohvaliti modelom najma stanova s opcijom otkupa, izgradnjom dodatnih vrtićkih kapaciteta i raznim olakšicama za roditelje, no stvarni demografski rezultati su daleko skromniji. Naime, dok broj prijavljenih hrvatskih državljana opada, priljev stranih radnika postaje ključan za održavanje populacijskih brojki.

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je migracijski saldo Hrvatske pozitivan zahvaljujući skoro pa isključivo velikom broju doseljenih stranaca, a sličan obrazac vidljiv je i u Slavonskom Brodu. Stoga se postavlja pitanje- može li grad zadržati mlade obitelji i dugoročno privući domaće stanovništvo, a ne samo oslanjati se na priljev radne snage iz inozemstva?

Iako su gradske demografske mjere korak u dobrom smjeru, za pravi demografski preporod potrebne su dalekosežnije promjene koje će mladima omogućiti dugoročne ekonomske prilike i kvalitetan život, bez oslanjanja isključivo na strane radnike za održavanje pozitivnog migracijskog salda.