Cijene hrane padaju?

Cijene hrane pale su u kolovozu, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), istaknuvši znatno pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda, biljnih ulja i mesa, koje je prevagnulo nad poskupljenjem riže i šećera.

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u kolovozu je pao za 2,1 posto u odnosu na srpanj, na prosječna 121,4 boda. U odnosu na lanjski ožujak, kada je dosegnuo najvišu razinu otkada FAO izrađuje izvješća, niži je za 24 posto.

Najviše su u kolovozu pojeftinili mlijeko i mliječni proizvodi, za 4,0 posto u odnosu na srpanj, zahvaljujući obilnoj ponudi punomasnog mlijeka u pragu iz Oceanije. Znatno su pale i cijene biljnih ulja i mesa, oko tri posto. Suncokretovo ulje pojeftinilo je gotovo osam posto pod utjecajem posustale potražnje i obilne ponude velikih izvoznika.

Žitarice su, pak, bile za 0,7 posto jeftnije nego u srpnju, uz oštar pad cijena pšenice, za 3,8 posto, pod pritiskom pojačane opskrbe iz skupine vodećih izvoznika. Cijene žitarica grubog zrna smanjile su se za 3,4 posto zahvaljujući rekordnoj žetvi kukuruza u Brazilu.
Iznimka je u skupini bila riža, koja je poskupjela za 9,8 posto zbog poremećaja u trgovini nakon indijske zabrane izvoza nekoliko sorti. Indija je najveći svjetski izvoznik riže.
Šećer je, pak, u kolovozu poskupio za 1,3 posto u odnosu na srpanj, uglavnom pod utjecajem bojazni da će klimatski fenomen El Nio naškoditi urodu šećerne trske. Poticaj cijenama bile su ispodprosječne padaline u kolovozu i dugotrajna suša na Tajlandu.

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica procijenio da će proizvodnja u ovoj godini porasti za 0,9 posto, na 2,8 milijardi tona, i izjednačiti se s rekordom iz 2021.

Proizvodnja pšenice trebala bi se smanjiti za 2,6 posto, dok bi proizvodnja žitarica krupnog zrna trebala bilježiti gotovo isti postotni rast, uz rekordnu razinu proizvodnje kukuruza, od 1,2 milijarde tona, zahvaljujući dobrom urodu u Brazilu i Ukrajini.

Potrošnja žitarica trebala bi, pak, blago porasti u sezoni 2023./2024., za 0,8 posto, na 2,8 milijardi tona.

Zalihe žitarica trebale bi idućeg ljeta, na kraju nove sezone, iznositi 878 milijuna tona i biti veće za 2,2 posto nego na kraju netom završene 2022./2023. Trgovina žitaricama trebala bi se, pak, smanjiti za 1,7 posto, na 466 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u.

izvor: HRT.hr