U najavi porezne izmjene za pomoć najugroženijima

Ministar financija Marko Primorac najavio je paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti RH za razdoblje 2024. - 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 %, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 %, no lokalna država u suficitu je od 0,6 % BDP-a. Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova", s obzirom na to da trenutačni iznosi preračunani iz kuna u eure, prema fiksnom tečaju konverzije, nisu lako pamtljivi.

Također, Primorac je najavio da će biti predložene i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, isto u smjeru rasterećenja, a ticalo bi se onih s niskim dohocima. Naime, kako je istaknuo, s obzirom na to da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, nego onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje. "Smatramo da bi se na taj način mogla pronaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati. Naravno, svi su bili fokusirani na osnovni osobni odbitak, a povećanje odbitka njima ne pomaže jer ionako nisu bili u poreznim škarama", kazao je Primorac. Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.

No da ne bi ispalo da se porezni sustav rasterećuje na štetu lokalnih jedinica, središnja država predložit će određena rješenja u smjeru rasterećenja najugroženijih skupina, to jest za one kojima se do sada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka nije uspjelo pomoći, napomenuo je Primorac. Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no, otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon predviđene procedure cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine. Primorac je napomenuo da su za provedbu reforme planirani i proračunski rashodi od oko dvije milijarde kuna. Naime, cilj je reforme da radnici u javnom sektoru imaju istu ili veću plaću, a ne da se većini građana smanjuje plaća, rekao je.

Primorac je rekao da ga nije iznenadila jučerašnja najava Fortenove o traženju investitora za kupnju dijela udjela u vlasničkoj strukturi s obzirom na to da Fortenova mora refinancirati dio dugova. “Pretpostavljam da je refinanciranje tih dugova u postojećoj vlasničkoj strukturi, gdje imate određene subjekte koji su sankcionirani, otežano ili možda čak nemoguće”, izjavio je Primorac. Vlada prati cijelu situaciju, Primorac smatra da je odluka da se traži strateški partner dobra, a vjeruje da se radi o procesu koji će biti transparentan i u kojem mogu participirati svi subjekti. Upitan mogu li se mirovinski fondovi uključiti kao potencijalni investitori, o čemu je bilo govora i lani, Primorac je rekao da smatra da mogu, dapače, ne bi imao ništa protiv toga i vjeruje da će oni razmotriti tu priliku. Hina