Čak 500 000 radno aktivnih Hrvata ne radi niti se školuje

Iako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj posljednjih godina u opadanju, udio zaposlenih među radno aktivnim stanovništvom je među najnižima u Europskoj uniji, piše HRT.hr. Postoji značajan postotak stanovništva koji nije zaposlen, ne traži posao niti se školuje, što postavlja pitanje - zašto mnogi ljudi koji su sposobni za rad, ne rade?

Posao agenata za nekretnine, iako njihove luksuzne novogradnje predstavljaju ured, ima za cilj pomoći drugima u jednoj od najvažnijih odluka u životu - kupnji idealnog doma. Međutim, unatoč činjenici da se nekretnine često prodaju prije nego što se uopće mogu vidjeti, Hrvati nisu previše zainteresirani za obavljanje tog posla.

Sanjin Rastovac, direktor i agent u Sky nekretninama, iznosi: "Zadnji put kad smo prije godinu dana napravili natječaj, imali smo četrdsetak prijava. Od toga smo pozvali 13 ili 14 ljudi na razgovor. Polovina njih je došla, a ostali su imali neki izgovor."

Više od pola milijuna stanovnika u dobi od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se, što čini gotovo 22 posto radno aktivnog stanovništva. Lošije od Hrvatske stoje samo Rumunjska, Italija i Grčka. No, usporedimo li se s zemljama s boljim rezultatima, poput Švedske, vidimo da bi više od 300 tisuća ljudi više bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.

Ivana Šimek, pomoćnica ravnatelja za Sektor za tržište rada i politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ističe: "Nešto više od 10 tisuća je osoba koje su odjavljene iz evidencije iz razloga što aktivno ne traže posao, što znači da se nisu odazvale na neki naš poziv, da su uzrokovale odbijanje zaposlenja ili da su same odbile ponuđeno zaposlenje."

U zemljama poput Njemačke, Nizozemske i Češke, radi oko 70% osoba starijih od 55 godina. Međutim, u Hrvatskoj radi samo oko polovina ljudi u toj dobnoj skupini. Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika, navodi: "To su vam ljudi koji su većinom zbog dobi zamijenjeni sa mlađima. Naprosto dobiju otkaze i pošalje ih se na burzu da dočekaju prijevremenu mirovinu."

Unatoč tome, vrlo malen broj ljudi u mirovini radi, tek nešto više od 2%, što je jedan od najnižih postotaka u EU. Štoviše, postoji veliki udio onih koji rade "na crno".

Trenutačno je na Zavodu za zapošljavanje registrirano oko 110 tisuća osoba, dok je otvoreno 15 tisuća radnih mjesta. Bez obzira na dob ili zaposlenje, svi imaju priliku upisati besplatne edukacije kako bi postali konkurentniji na tržištu rada, pod uvjetom da pokazuju volju za učenjem i radom.

S obzirom na predviđeno daljnje smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj, problem nedostatka radne snage mogao bi postati još izraženiji. Procjenjuje se da bi u idućim godinama moglo nedostajati čak 400 tisuća radnika, što bi moglo rezultirati daljnjim uvozom radne snage. Trenutačno je u Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća stranih radnika, koji su angažirani ponajviše u djelatnostima i projektima koji se ne mogu zaustaviti, posebice u turizmu i građevinarstvu.