Novi zakon za izjednačavanje plaća u privatnom i javnom sektoru?

Priprema se donošenje Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji bi na jednak način trebao urediti plaće oko 240.000 zaposlenih u tim službama, iščitava se iz obrasca prethodne procjene učinaka zakona, koji je u e-savjetovanje poslalo Ministarstvo pravosuđa i uprave.



Hrvatska sada nema zakon o plaćama u državnoj službi, postoji onaj o plaćama u javnim službama, no on vrlo šturo i neadekvatno uređuje taj sustav. Posljednjih desetak godina u nekoliko se navrata pokušalo donijeti zakon o plaćama u državnoj službi, no to se nije dogodilo. Da stvari treba mijenjati, pokazao je i nalaz Državnog ureda za reviziju iz prosinca 2019. prema kojemu postoje čak tri osnovice za obračun plaće u državnoj službi. Revizija je tada utvrdila da se plaće iz državnog proračuna obračunavaju na temelju 300-tinjak propisa, primjenom tri različite osnovice i 567 dodataka na plaću. Zbog brojnih dodataka na plaću, ona u puno slučajeva u manjoj mjeri ovisi o koeficijentu, a u većoj o dodatcima koji se mogu kumulirati, pa nije zadovoljeno načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti. Često službenici i namještenici koji rade na istim radnim mjestima imaju različitu plaću. Ne postoji mogućnost napredovanja službenika na radnom mjestu iste vrste koja bi se temeljila na učinkovitosti njihova rada, već se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto. Upravo iz tog razloga, u državnim je tijelima ustrojen prevelik broj sitnih organizacijskih jedinica (odjeljci, odsjeci, odjeli, službe, sektori).



Plaće hrvatskih službenika su među najnižima u EU-u i mladima je neprivlačno zaposliti se u državnoj službi. Na natječajima za posao vrlo je malo zainteresiranih, a službenici sa specifičnim znanjima odlaze u privatni sektor. H