Standard u Hrvatskoj poboljšan u 2021., za četvrtinu niži od prosjeka EU

Standard građana u Hrvatskoj poboljšan je u 2021. i zaostajao je otprilike za četvrtinu za prosjekom Europske unije, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

Luksemburg je i prošle godine bilježio najviši standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, za 46 posto viši od europskog prosjeka, prema prvoj procjeni Eurostata.

Hrvatska uz bok Latviji

Slijede Danska i Njemačka sa standardom većim za petinu.

Najbliži su prosjeku Unije Italija, Litva i Cipar.

Češka, Slovenija, Poljska, Španjolska, Portugal i Rumunjska zaostaju za prosjekom oko 15 posto.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u 2021., iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 27 posto nego u EU. U 2020. godini bio je niži za trećinu.

Blizu su u 2021. Latvija, Mađarska i Slovačka sa standardom oko 30 posto ispod prosjeka EU-a. 

Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za 37 posto ispod prosjeka EU-a.  

Nedodirljivi Luksemburg

Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka.

U Eurostatu podsjećaju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.  

Smanjen zaostatak

Na drugom je mjestu Irska s BDP-om po stanovniku više nego dvostruko većim od prosjeka EU-a, dok je u Danskoj i Nizozemskoj bio veći za trećinu.

U Švedskoj nadmašio je prosjek za otprilike četvrtinu, a u Belgji, Austriji i Njemačkoj za petinu.

Najbliže su prosjeku Francuska, Malta i Italija.

U Litvi, Estoniji, Španjolskoj i na Cipru BDP po stanovniku bio je prošle godine 10 do 20 posto ispod prosjeka, a u Poljskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Latviji bio je niži 20 do 30 posto.  

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku prošle godine bio točno 30 posto niži od prosjeka EU-a. Time je zaostatak za Unijom smanjen za šest postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu.

Najbliže su Hrvatskoj Latvija i Slovačka koje su za prosjekom zaostajale za 29 odnosno za 32 posto.

Najniži BDP po stanovniku bilježile su prošle godine Grčka i Bugarska, niži za 35 odnosno za 45 posto od prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata.

(Hina)