Otvorena 12. Alpe Adria šumarska olimpijada

 Po treći puta Srednja škola „Matija Antun Reljković“ iz Slavonskog Broda domaćin je Alpe Adria šumarske olimpijade na kojoj ove godine sudjeluju ekipe učenika i studenata iz 8 država.

Tako će brojni sudionici pokazati svoje umijeće u baratanju motornom pilom, sječi i obradi drveta. Na otvorenju, svečanom podizanju olimpijske zastave i paljenju olimpijskog plamena sudjelovali su brojni ugledni uzvanici, a među njima i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, prof. Momir Karin.

"Ovo ministarstvo je prepoznalo važnost strukovnog obrazovanja, tako da smo razvili taj program do kraja 2020. godine te će se značajna sredstva uložiti u takvo obrazovanje. To je budućnost Hrvatske. Nama mladi odlaze van zato što nemaju posao u Hrvatskoj, a ono što je najbitnije, strukovno obrazovanje zajedno s obrtništvom i gospodarstvom mora obrazovati ljude koji su sposobni za tržište rade. Zato smo financijski podržali ovu šumarsku olimpijadu", rekao je Karin.

U Hrvatskoj nije dobra situacija po pitanju šumarske struke i kadra, ali škole poput brodske srednje poljoprivredne škole rade ozbiljan posao i vrhunsku naobrazbu.

"Cilj ove olimpijade je pripremiti učenike za svijet rada. Tako da sutra kada dođe na posao da bude spreman. Na ovakvom mjestu ne možete loše raditi jer su oko vas izuzetni profesionalci. Svi učenici koji su došli su u svojim državama barem 500 stabala srušili kako bi se pripremili za natjecanje. Dakle, jedna totalna promjena strukovnog obrazovanja, odnosno obrazovanje kakvo treba nama u Hrvatskoj. Veći dio svih predmeta događa se vani, nastava je totalna drugačija, nema predavanja i diktiranja, nego praktični radovi. Učenici ovo vole, oni su ovo sve pripremili, sretni su i zašto onda tako ne raditi", rekao je ravnatelj Vlado Prskalo.

U Hrvatskoj je 47% površina pokriveno šumama, a Brodsko-posavska županija ima sjajne primjerke šuma i dvije prašume.

"Brodsko-posavska županija ima tu privilegiju da ima dvije prašume od ukupno njih šest u Hrvatskoj. To je Prašnik, nizinski dio s hrastom lužnjakom i najstarijim i najvećim primjerkom takvog hrasta u Europi, ali imamo na Psunju i prašumu Muški bunar koja se sastoji od hrasta kitnjaka i bukve. Mislim da će i to biti otvoreno kroz godinu dana za širu javnost jer su obe prašume bile pod minama nakon rata. Prašnik je razminiran, a sada završavamo i s Mušim bunarom", rekao je Hrvoje Žakić, voditelj Uprave šuma Nova Gradiška i izlasnik Hrvatskih šuma.

Šumarska struka ima tradiciju dulju od 250 godina i 95% šuma je prirodno, a ostatak su kulture i plantaže za razliku od Europske unije. Hrvatske šume gospodare s 47% teritorija, a od toga je 78% u vlasništvu države, ostatak u vlasništvu šumoposjednika. Šumarstvo je dovelo do stanja da smo ostali od 95% prirodnih šuma, a drvna masa koja se iskorištava iz šuma ne smije stvarati problem u planiranju i očuvanju šuma. Veliku zaslugu u tome imaju šumari koji su ponekada i samozatajni i često ne izlaze u javnost što bi se kroz novu politiku uprave društva trebalo promijeniti, a dokaz je i potpora ovakvom natjecanju.

Autor/Foto. Nikola Knežević/Soundset Brod