Novim zakonom o obrazovanju odraslih bolje odgovaramo potrebama tržišta rada

Vlada je na sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o obrazovanju odraslih kojim će se unijeti značajne promjene u sustav obrazovanja odraslih, poglavito u usklađivanju obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i kvaliteti provedbe programa obrazovanja.
 
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj treba urediti sukladno recentnim strateškim dokumentima donesenim na razini Europske unije, u kojima se naglašava značajna uloga sustava obrazovanja odraslih u procesu oporavka te zelene i digitalne tranzicije.
 
Ključne promjene koje donosi novi zakon su priznavanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina, financiranje cjeloživotnog obrazovanja Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s ciljem podizanja kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
 
Predviđeno je 300 milijuna kuna za obrazovanje 30.000 odraslih do 2026. Namjera je da se do 2030. dostigne prosjek EU-a, u obrazovanju odraslih  jer smo sada na 3,5 posto, a EU-ov prosjek je 10,8 posto.
 
Izmjene zakona potrebne su kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada i pomoglo stjecanju boljeg socijalnog statusa obrazovanjem odraslih, napomenuo je Fuchs.
 
Također, predviđa se uključivanje niskokvalificiranih odraslih osoba u cjeloživotno učenje te uvođenje sustava osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih.

Za provedbu novih zakonskih odredbi u državnom će se proračunu u narednom trogodišnjem razdoblju osigurati 30 milijuna kuna, a ove godine u njegovu će se provedbu uložiti 10 milijuna kuna. Novi zakonski propisi osigurat će veću kvalitetu programa obrazovanja odraslih uvođenjem unutarnjeg i vanjskog vrednovanja ustanova i njihovim ocjenjivanjem, otvaraju mogućnost provedbe programa na stranim jezicima za strance te uvođenja vaučera koji će dodjeljivati Hrvatski zavod za zapošljavanje za stjecanje vještina potrebnih za rad.

Kao razloge donošenja novog Zakona resorno ministarstvo navodi uklanjanje nedostaka uočenih tijekom primjene postojećeg zakona. Naime, u Hrvatskoj je registrirano više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode više od 11 tisuća programa obrazovanja, no ne postoji definirani sustav osiguravanja kvalitete kojim bi se osiguralo kvalitetno i svrsishodno obrazovanje usmjereno na potrebe pojedinca i tržišta rada.