Gotovo je! Vlada prisilila banke da povuku poskupljenja!

Pritisak javnosti prema trgovcima rezultirao je ograničenjem cijena za 70 osnovnih proizvoda, a nakon prosvjeda u četvrtak, slična reakcija dogodila se i prema bankama. Vlada je odlučila stati na kraj podizanju naknada građanima, najavivši zakonsku zabranu naplate osnovnih bankarskih usluga.

Banka bez naknada – ali samo za osnovne usluge

-Najava banaka da će povisiti naknade u poslovanju s građanima jednostavno nije bila prihvatljiva - poručio je ministar financija Marko Primorac u petak na sjednici Vlade, najavljujući zakonsko rješenje besplatnog računa u bankama.

Prema novom zakonu, račun za plaćanje na koji će zaposlenim građanima biti uplaćivana redovita plaća više neće moći biti terećen naknadama. To uključuje besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, internetsko i mobilno bankarstvo, polaganje gotovine (osim obrade kovanica), priljev nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima te izdavanje i korištenje debitne kartice.

Također, građani će moći besplatno podizati gotovinu na šalterima banaka i bankomatima, dok će umirovljenicima i osjetljivim skupinama biti omogućeno dodatno podizanje gotovine bez naknade u banci u kojoj imaju račun.

-Za ostale usluge naknada će se i dalje naplaćivati - pojasnio je Primorac, naglasivši kako su bankama već predstavljeni „alati“ kojima će Vlada reagirati ako dođe do daljnjeg poskupljenja.

Dosad su samo dvije banke – Erste i OTP – najavile odustajanje od poskupljenja, no sada se očekuje da će i ostale morati slijediti taj primjer.

Velik interes građana za trezorske zapise

Uz regulaciju bankarskih naknada, ministar Primorac izvijestio je kako je do jučer 16.057 građana upisalo nove trezorske zapise u vrijednosti 471,5 milijuna eura. Idući tjedan bit će predstavljeno novo izdanje tzv. narodne obveznice.

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započeo je u ponedjeljak, 17. veljače, i traje do ponedjeljka, 24. veljače, do 11 sati. Ciljani nominalni iznos koji se želi prikupiti je 800 milijuna eura, a godišnji prinos iznosi 2,6 posto. Datum dospijeća je 26. veljače 2026., a minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi tisuću eura.

Unatoč nešto nižoj zaradi u odnosu na prethodna izdanja, interes građana ostaje velik jer je riječ o najsigurnijem obliku štednje s državnim jamstvom i prinosom većim od bankarskog.

Promjene na HRT-u – odlazak poznatih lica i novi zakon

Uz ekonomske mjere, Vlada je usvojila i plan konsolidacije rada i poslovanja HRT-a, što uključuje transformaciju poslovnog modela i organizacijske promjene. Očekuje se donošenje novog Zakona o HRT-u, a cilj je, kako tvrdi ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, povratak relevantnosti javnog servisa među gledateljima.

-Plan se odnosi na optimizaciju broja zaposlenika, unaprjeđenje procesa rada i novi način definiranja obveza ispunjavanja javne usluge - kazala je Obuljen Koržinek.

Odluka dolazi u trenutku kada mnogi poznati televizijski novinari i voditelji napuštaju HRT zbog ponuđenih otpremnina, a javnost s nestrpljenjem iščekuje konkretne promjene u programu nacionalne televizije.

Borba protiv diskriminacije i zaštita ljudskih prava

Vlada je usvojila i Akcijski plan zaštite i promicanja ljudskih prava te Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za 2024. godinu. Za provedbu prvog plana osigurano je 2,5 milijuna eura, dok će za suzbijanje diskriminacije biti izdvojeno 7,5 milijuna eura, pri čemu najveći dio sredstava dolazi iz fondova EU-a.

Hoće li najavljene mjere donijeti stvarne promjene u bankarskom sektoru, televiziji i zaštiti građanskih prava, ostaje vidjeti, ali jasno je da pritisak javnosti i medija ima sve veći utjecaj na odluke Vlade i financijskih institucija.