Ministar Primorac rekao planiraju li uvoditi ‘najomraženiji’ porez, onaj na nekretnine

S novim ministrom dolazi i (potencijalno) drugačija porezna politika. Od nje svatko ima svoje želje, a one se uvijek svode na isto – niže poreze. Upravo to ministru financija Marku Primorcu s Porezne konferencije, koju već tradicionalno organiziraju Ekonomski fakultet i Deloitte, poručuju poduzetnici ističući da prostora za rasterećenje ima.

No, Primorac je odlučio u ovoj godini minimalno intervenirati u porezni sustav. Po njemu, najbolji su porezi – stari porezi, a sustav, koji se temelji na potrošnim porezima, je dobar. Ove godine tako neće biti značajnih poreznih promjena.

Ipak, ministar Primorac smatra da ga treba unaprijediti i učiniti pravednijim. “Teret s rada treba prebaciti na imovinu”, poručuje s Porezne konferencije. Ipak, “za sada” nema u planu uvoditi porez na nekretnine, vrlo omražen u narodu. U konačnici zbog pritiska je javnosti Vlada odustala od njegovog uvođenja prije pet godina.

Presija na rad

A u namjeri prebacivanja tereta s rada na imovinu, Primorac bi trebao imati podršku i poslodavaca i struke. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, s panel rasprave o funkciji porezne politike u oporavku i otpornosti, kao primjer nepravednosti poreznog sustava navodi paušal koji se plaća na iznajmljivanje.

“On gotovo da ne ulazi u porezni klin kada ga uspoređujemo s porezom na rad. Prebacivanjem poreza na rentijerstvo trebali bi osloboditi prostor za smanjivanje porezne presije na rad. Hrvatska ne samo zbog sadašnje već i buduće konkurentnosti to mora mijenjati”, upozorava Stojić.

Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreza Deloittea, ističe da su porezi na imovinu u Hrvatskoj među najnižima u EU. Iznose, naime, tek 1,1 posto (porez na kuće za odmor te na promet nekretninama), dok je prosjek EU-a 2,3 posto. Dobro se sjeća i pokušaja uvođenja poreza na nekretnine, a koji je trebao biti zamjena za komunalnu naknadu.

“Tada to možda nije dobro komunicirano. Ideja je sada, prema informacijama koje imamo, da se porezom ne zahvate sve nekretnine, već onaj dio koji nije aktivan te da se oporezuje one koji imaju veliki broj nekretnina”, otkriva Schmidt.

Vrlo šturom najavom da je porez na imovinu “nešto što treba imati u vidu u budućem razdoblju”, ministar je porez na nekretnine ponovno stavio na dnevni red vjerojatno kako bi ispitao puls nacije. Za to vrijeme, zbog nedostatka radne snage, pritisak na plaće postaje sve veći, pa poslodavci upozoravaju da bi im dobro došlo rasterećenje. A za njega, smatra glavni ekonomist HUP-a, ima prostora.

”Imamo dobru situaciju u javnim financijama. Prema posljednjim podacima Eurostata hrvatski će proračun u 2022. biti u suficitu oko jedan posto BDP-a. Imamo treći najveći pad javnog duga u EU-u. Dakle, vraćamo se na razinu prije pandemije. To kreira prostor za porezno rasterećenje”, ističe Stojić napominjući da je u Hrvatskoj ukupno porezno opterećenje drugo najviše u EU.

Da će ono itekako biti potrebno ilustrira Slavko Ledić, predsjednik Uprave Kraša. “Inpute koje smo do sada koristili bili su ugovarani prethodnih godina po starim i nižim cijenama. Smatram stoga da će poslovni rezultati u 2022. poslovnog sektora biti dobri. No, sada nas čeka prva godina s visokim cijenama inputa.

Plin će nam biti skuplji dva i pol puta, struja dva puta, šećer dva i pol puta, ambalaža 1,7 puta. Nema inputa koji nije iznad 50 posto. Važno je da se porezna politika ne zavara s rezultatima poslovanja u prošloj godini jer nas čeka izazovna godina.

Porezna bi nam uprava stoga trebala biti partner, a porezne politike jasne”, poručuje šef Kraša. Po njemu pak država i poslodavci trebali bi razgovarati o osobnom odbitku i porezu na dobit, a koji je u našim susjednim zemljama, BiH i Srbiji, mnogo niži.

Jednokratni namet

Dodaje da bi bolja suradnja, u smislu brže i jasnije komunikacije Porezne uprave i poslodavaca, trebala biti važan prioritet ministra Primorca. S time se slaže i Vlado Lalić, odvjetnik i porezni savjetnik, koji ističe da se njegovi klijenti najčešće žale na česte izmjene propisa navodeći primjer poreza na ekstra profit.

“Taj je porez izazvao nervozu i kod onih koje nije obuhvatio jer su ga shvatili kao uvertiru u izmjenu poreza na dobit”, rekao je Lalić. Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, poručuje da razloga za strah nema jer porez je to koji se koristio u 2022. i neće biti nastavljen.

Fernando Pinto Hernández sa Sveučilišta Rey Juan Carlos u Madridu istaknuo je važnost smanjenja poreznog opterećenja kako bi se potaknuo rast. “Podjednako je važna razina poreza i poreznog opterećenja, kao i oblikovanje samog poreznog sustava.

U području posebnih poreza, važno je oblikovati porezni sustav koji razlikuje proizvode prema karakteristikama i štetnosti za pojedince, društvo i okoliš. Takav pristup važan je zbog dugoročnih socijalnih i ekonomskih učinaka”, rekao je Hernández dotičući se posebnih poreza na energiju i duhan.

Navodi da primjere Poljske, Češke, Švedske i Italije koji pokazuju da se “oblikovanje porezne politike koja razlikuje štetne od manje štetnih proizvoda može koristiti kao alat smanjenju prevalencije pušenja”.