Mine još uvijek realna prijetnja

Od 1. siječnja 1996. od mina zaostalih iz Domovinskog rata, prema podatcima MUP-a, stradalo je ukupno 610 osoba, od kojih 207 smrtno. Među njima stradala su 134 pirotehničara i pomoćna djelatnika, od kojih 40 smrtno.

Radi podizanja svijesti o minskim opasnostima Ravnateljstvo Civilne zaštite stalno na njih upozorava, a brojni su edukacijski programi za školarce, studente i lokalno stanovništvo koje živi na području nekadašnjeg ratnog razgraničenja. Na tragu toga je MIS portal - web-aplikacija koja omogućuje uvid u minski sumnjiva područja u Hrvatskoj. Takav geoinformatički sustav, koji uključuje prikaz i položaj znakova upozorenja, jedinstven je u svijetu. Cjelokupno definirani minsko sumnjivi prostor obilježen je s 5976 oznaka minske opasnosti.

Na pojedinim područjima opasnosti je sve manje, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji preostalo je još šest četvornih kilometara za razminiranje, u Kopačkom ritu, te bi ta županija, kako navodi Dubravko Krušarovski iz Hrvatskog centra za razminiranje, ove godine mogla biti bez mina. Čišćenje Kopačkog rita počinje u srpnju.

Prema informaciji HCR-a, minama je i dalje zagađeno područje od četrdesetak gradova i općina. Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić nedavno je naveo da bi se do 1. ožujka 2026. trebalo očistiti preostalih 170 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora u cijeloj zemlji.

Katić je, predstavljajući u Saboru prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Hrvatske, upozorio na opasnosti od mina te apelirao na planinare, lovce i izletnike da poštuju oznake i ne ulaze u opasna područja.

Stoga HCR upućuje na to da se informacije s digitalnim kartama minski sumnjivih područja u Hrvatskoj vide na: https://misportal.hcr.hr/. Minskoj opasnosti izloženo je 3,7 posto stanovništva, posebno u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Karlovačkoj županiji, gdje su najveće površine minski sumnjivog prostora, a riječ je najvećim dijelom o brdsko-planinskim i šumskim područjima. Od 1998. do 2022. za razminiranje je utrošeno milijardu eura, a do 2026. potrebno je još oko 240 milijuna eura, odnosno oko 80 milijuna eura godišnje, a sredstva su, kazao je Katić, osigurana u državnom proračunu i u sklopu programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Razminiranjem se u Hrvatskoj bavi 40 pravnih osoba akreditiranih za taj posao, 397 pirotehničara, te je obučeno stotinjak pasa i na raspolaganju je četrdesetak strojeva za detektiranje mina. Državni tajnik Katić smatra da je ogroman posao još pred njima, ali je siguran da ga mogu obaviti. Katić, međutim, upozorava na to da se razminirati ne može cijele godine, posebice kada su snijeg, poplave i blato.
 

Darko Pejić/ Glas Slavonije