Kultura

Uskrs nekad i danas - razlike će vas iznenaditi!

Autor: 035portal Datum objave: 05.04.2026. u 08:00

Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, a na istoku Hrvatske – posebno u Slavoniji, Baranji i Srijemu – obilježava se bogatim i raznolikim običajima koji se prenose s koljena na koljeno. Ti običaji predstavljaju spoj vjere, tradicije i zajedništva te svjedoče o snažnoj povezanosti ljudi s vlastitim identitetom i kulturnom baštinom. Pripreme za Uskrs započinju već tijekom korizme, razdoblja obilježenog postom, molitvom i odricanjem. U tom vremenu vjernici se duhovno pripremaju za proslavu Kristova uskrsnuća. Posebno značenje ima Veliki tjedan, kada se u domovima privode kraju sve pripreme – od temeljitog čišćenja kuće i uređenja dvorišta do pripreme tradicionalnih uskrsnih jela.

Jedan od najprepoznatljivijih uskrsnih običaja je bojenje jaja, odnosno izrada pisanica. U istočnoj Hrvatskoj one se često ukrašavaju prirodnim bojama, primjerice od ljuski luka, cikle ili koprive. Među tradicionalnim tehnikama ističe se i ukrašavanje voskom, kojim se stvaraju složeni ornamenti i simboli. Pisanice nisu samo dekoracija, već nose i duboko simbolično značenje – predstavljaju novi život i uskrsnuće. Na Veliku subotu priprema se uskrsna košarica s hranom koja se nosi na blagoslov u crkvu. U njoj se najčešće nalaze šunka, kobasice, kuhana jaja, kruh, hren i kolači. Svaka od tih namirnica ima svoju simboliku – hren, primjerice, označava snagu i zdravlje, dok kruh simbolizira Kristovo tijelo. Blagoslov hrane poseban je trenutak koji okuplja obitelj i zajednicu.

Uskrsno jutro započinje svečanim doručkom, ujedno i prvim mrsnim obrokom nakon korizmenog posta. Obitelj se tada okuplja za stolom, a prije jela često se izgovara molitva. Jedan od omiljenih običaja je i tucanje jajima, pri čemu se članovi obitelji natječu čije će jaje ostati neoštećeno, što donosi radost i veselje, osobito među najmlađima. U pojedinim dijelovima Slavonije i danas su očuvani običaji poput polijevanja djevojaka vodom na Uskrsni ponedjeljak, što simbolizira plodnost, zdravlje i novi početak. Iako je taj običaj danas rjeđi nego nekada, u nekim sredinama i dalje živi kao dio lokalne tradicije.

Uskrs na istoku Hrvatske nije samo vjerski blagdan, već i vrijeme okupljanja, radosti i njegovanja običaja. Kroz izradu pisanica, blagoslov hrane i obiteljsko zajedništvo prenosi se bogata kulturna baština koja i danas ima važno mjesto u životima ljudi toga kraja.

Jaja se na istoku Hrvatske boje još od srednjeg vijeka

Običaj bojenja uskrsnih jaja na istoku Hrvatske, kao i u ostatku Europe, ima vrlo dugu tradiciju koja seže u rano kršćanstvo, ali i u pretkršćanska vremena. Jaje je i prije kršćanstva bilo snažan simbol života i obnove te se u mnogim drevnim kulturama povezivalo s proljećem i buđenjem prirode. Dolaskom kršćanstva dobiva novo značenje i počinje simbolizirati uskrsnuće Isusa Krista i novi život. Na području današnje Slavonije, Baranje i Srijema običaj bojenja jaja za Uskrs zabilježen je već u srednjem vijeku. Pretpostavlja se da se osobito učvrstio između 12. i 16. stoljeća, kada je kršćanska tradicija snažno oblikovala svakodnevni život stanovništva.

Tijekom korizme jaja se nisu smjela konzumirati, pa su se kuhala i čuvala kako bi se za Uskrs mogla ukrasiti i blagovati. U početku su se bojila isključivo prirodnim bojama – najčešće ljuskama crvenog luka, koje su im davale prepoznatljivu crvenkastu nijansu. Ta boja simbolizirala je Kristovu krv. S vremenom su se razvile i složenije tehnike ukrašavanja, poput oslikavanja voskom, grebanja ili ukrašavanja biljnim motivima. Iako je teško precizno odrediti sam početak ovog običaja, može se zaključiti da se tradicija bojenja uskrsnih jaja na istoku Hrvatske njeguje već stoljećima, uz kontinuitet koji traje sve do danas.

Izvor: Glas Slavonije/Tanja Kvorka (https://www.glas-slavonije.hr/regija/2026/04/04/uskrs-nije-samo-blagdan-nego-i-vrijeme-radosti-okupljanja-i-cuvanja-tradicije-755232/)