Hram kulture otvoren, ali jesu li svi vjernici došli?

Nakon godina iščekivanja, radova, dodatnih zahvata i povećanih troškova, Hrvatski dom u Mesićevoj ulici 12. veljače 2026. ponovno je otvorio vrata. Zgrada koja je desetljećima bila simbol kulturnog identiteta Slavonskog Broda napokon je obnovljena i tehnički osuvremenjena te spremna za nove generacije umjetnika i publike.

No, dok su zidovi zasjali u novom ruhu, a pozornica ponovno oživjela, otvorilo se i jedno drugo pitanje – koliko je kulturna scena grada doista spremna preuzeti odgovornost za prostor koji godinama zaziva?

Hrvatski dom prvi je put otvoren 14. ožujka 1925. godine, u povodu 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Projekt je potpisao arhitekt Aleksandar Freudenreich, a zgrada je niknula u svega šest mjeseci, i to zahvaljujući i darovanom zemljištu Aurelije Kuss Bogdanović. Već tada bilo je jasno da grad ne gradi samo objekt, nego simbol – reprezentativni dom kulture.

Više od stoljeća poslije, simbolika je bila snažna. Na svečanosti je nastupilo Hrvatsko pjevačko društvo Davor, isto ono koje je pjevalo i na prvom otvorenju prije 101 godinu. Bio je to dostojanstven podsjetnik da institucije opstaju samo ako iza njih stoje ljudi koji ih nose generacijama.

Gradonačelnik Mirko Duspara u svom je obraćanju podsjetio na burnu povijest zgrade i grada.

– Povijest Hrvatskog doma je burna kao i povijest Slavonskog Broda. Opstao je, očuvao se, a na nama je bilo da obnovimo sve ono što je trebalo obnoviti. Osobno sam ponosan na sve, a posebno kad čujem komentare građana koliko je Hrvatski dom lijepo uređen. Kultura u ovom posebnom povijesnom prostoru će živjeti i dalje, a Hrvatski dom će biti centar i hram kulture u našem Slavonskom Brodu – poručio je gradonačelnik.

Obnova je zahvatila gotovo svaki segment zgrade. Sačuvani su izvorni zidovi, ali je unutrašnjost prilagođena suvremenim tehničkim i programskim zahtjevima. Slavonski Brod tako je dobio još jedan ozbiljan prostor za kazališne predstave, koncerte i veće kulturne produkcije. Upravljanje je povjereno Kazališno-koncertnoj dvorani Ivana Brlić-Mažuranić, koja će programskim sadržajem nastaviti tradiciju dugu više od stoljeća.

Prvu sezonu otvorit će Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, a svečanosti je nazočila i ravnateljica ansambla Ileana Jurin Bakotić, potvrđujući da se Hrvatski dom želi pozicionirati kao relevantna nacionalna kulturna adresa, a ne samo lokalna dvorana.

Ipak, iza svečane atmosfere ostala je i neugodna činjenica koju ne treba prešutjeti.

Na otvorenju jednog od najvažnijih kulturnih objekata u gradu nisu se, osim predstavnika Županije, pojavili ni svi djelatnici ustanova, KUD-ova i udruga koji se profesionalno ili deklarativno bave kulturom. U gradu koji često govori o „nedostatku prostora“, „nebrizi sustava“ i „zanemarenoj kulturi“, izostanak dijela aktera na događaju ovakve simboličke težine govori više od bilo kakvog govora.

Žalosno je da se ni nakon dugo očekivane obnove ovog arhitektonski i povijesno vrijednog zdanja nije uspjelo okupiti barem elementarno zajedništvo kulturne, ali i pollitičke scene što još jednom pokazuje da obnova zidova ne znači automatski i obnovu svijesti. Upravo je na tom planu, čini se, pred Slavonskim Brodom još mnogo posla.

Jer Hrvatski dom nije samo prostor s pozornicom i rasvjetom. On je ogledalo grada. A ogledala, koliko god bila obnovljena, uvijek jasno pokažu stvarno stanje.